Na štetu koju pričinjavaju lisice požalili su se mještani sela Veliko Založje, koje je udaljeno nekoliko kilometara od Bihaća.

 

Prema riječima Husnije Mahmutovića, poljoprivrednog proizvođača, primjetno je prisustvo lisica čak i u grupama, a zanimljivo je kako se ne libe da love čak i danju.

 

"Meni je u protekla dva mjeseca stradalo desetak kokošaka i nekoliko pataka, kod komšija je također slična situacija. Ne znamo kome da prijavimo štetu, svi kažu kako nisu nadležni", kaže Mahmutović.

 

Istovjetna situacija je i na području drugih gradova i općina u Unsko-sanskom kantonu, a u selima oko Sanskog Mosta mještani se također žale na prisustvo i štetu koju im pričinjavaju lisice.

 

"Istina je da se ljudi sve češće žale na lisice, a imamo i primjere da su zasnovale legla usred naselja. Moglo bi se reći da su gotovo postale domaće životinje i njihov strah od ljudi sve je manji", kaže Mesud Aganović, sekretar Lovačkog udruženja "Sana" iz Sanskog Mosta.

 

Dodaje kako su lovcima u ovome slučaju vezane ruke s obzirom na to da ih zakon strogo ograničava da koriste lovačko naoružanje u gradskom području. Lovci kažu kako je povećano prisustvo lisica u urbanim dijelovima uzrokovano time što su u potrazi za hranom, ali i pojavom šakala koji su osvojili ovdašnje šume.

 

"Šakali su u velikom broju stigli na područje grmečkih šuma jer su vukovi migrirali na druga područja, a radi se o tome da su oni međusobno smrtni neprijatelji. Istovremeno, šakali napadaju lisice, pomjeraju ih iz njihovih staništa i one se spuštaju u nizinske predjele", kaže Aganović. Ono što komplikuje cjelokupnu situaciju jeste da su lisice prenosnici brojnih zaraznih bolesti, među kojima je najopasnije bjesnilo, koje je prenosivo i na ljude.