Svijet
27.02.2024.
21:47
Makronov prijedlog i NATO: Ko (ne) šalje vojsku protiv Rusije?
Izvor: Agencije
0
Foto: Arhiva
Iako je većina vodećih evropskih zemalja odbacila mogućnost raspoređivanja NATO trupa u Ukrajini, izjave pojedinih zvaničnika ukazuju da se o toj ideji sve ozbiljnije razgovara
Izjava francuskog predsjednika Emanuela Makrona da "nije isključeno" slanje zapadnih vojnika u Ukrajinu izazvala je lavinu reakcija širom svijeta, a čini se da većina njegovih zapadnih kolega nije bila oduševljena tim komentarima.
Francuski predsjednik je, između ostalog, dodao i da u ovom trenutku nema konsenzusa oko slanja trupa, ali i da je poraz Rusije neophodan da bi se osigurala "kolektivna bezbjednost Evrope".
Slične poruke poslao je i Makronov premijer Gabrijel Atal, koji takođe nije isključio slanje vojnog osoblja u Ukrajinu i dodao da Pariz "neće moći da se pomiri" sa pobjedom Ruske Federacije. "Ništa se ne može isključiti u ratu koji se vodi na vratima Evropske unije", kazao je Atal.
Izjave francuskih zvaničnika došle dan nakon što je slovački premijer Robert Fico rekao da "pojedine zemlje članice EU i NATO" razmatraju slanje trupa u Ukrajinu, dodajući da vojno osoblje iz njegove države neće učestvovati u borbama.
Predstavnici vlada više evropskih država ubrzo su reagovali na poruke iz Pariza, uglavnom se ograđujući od izjava francuskog predsjednika.
Među prvima to je učinio njemački kancelar Olaf Šolc, koji je rekao da su se učesnici samita u Parizu složili da "neće biti kopnenih trupa i vojnika poslatih iz EU i NATO zemalja na ukrajinskom tlu", kao i da postoji konsenzus da "vojnici u (zapadnim) zemljama neće učestvovati u ratu".
Ni Vašington ne planira slanje trupa u Ukrajinu, izjavila je portparolka američkog Saveta za nacionalnu bezbjednost Adrijen Votson.
"Predsjednik Bajden je bio jasan da SAD neće slati trupe da se bore u Ukrajini", rekla je ona.
Slične poruke su poslali i premijeri Poljske i Češke, Donald Tusk i Petr Fijala, kao i generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg.
"NATO saveznici pružaju nezapamćenu podršku Ukrajini. Mi to radimo od 2014. i pojačali smo napore nakon invazije, ali nema planova za slanje NATO borbenih trupa u Ukrajinu", rekao je Stoltenberg.
Mogućnost slanja trupa odbacio je i premijer Švedske Ulf Kristerson, čija zemlja bi uskoro trebalo da postane dio NATO-a, nakon što je mađarski parlament juče ratifikovao njihovu aplikaciju za članstvo.
"To sada uopšte nije relevantno. Uopšte nema tih diskusija u Švedskoj", naglasio je on.
"U nedostatku bilo kakvih vidljivih rezultata u povećanju pomoći Ukrajini u vidu isporuke municije i oružja, ukrajinski zvaničnici sve se više sukobljavaju", rekao je Lavrov, podsjetivši da ne odobravaju svi u Evropi isporuke oružja Kijevu.
Ko želi da šalje NATO trupe u Ukrajinu?
Nakon izjava Makrona i Fica postalo je jasno da se o mogućnosti slanja trupa u Ukrajinu razgovara, ali nije poznato koliko zapadnih zemalja podržava takav prijedlog.
Ako je vjerovati njemačkom ministru odbrane Borisu Pistorijusu, takvih država u Parizu nije bilo: "Vjerujem da bi to doprinelo eskalaciji, kao i da je ovo bio samo prijedlog za razmišljanje. Koliko je meni poznato, niko ga nije podržao".
Ipak, njegove tvrdnje ne djeluju preterano uvjerljivo, uzimajući u obzir izjave francuskog predsjednika, ali i litvanskog ministra spoljnih poslova.
Makronov prijedlog je, ipak, naišao na pozitivne reakcije na makar jednom mjestu - u Kijevu, gdje je savjetnik predsjednika Zelenskog Mihail Podoljak rekao da je Evropa "svesna rizika od agresivne Rusije".
"Započinjanje diskusije o mogućnosti direktne podrške Ukrajini od strane oružanih snaga bi trebalo gledati kao želju da se postave pravi prioriteti i da se jasnije naglase rizici", rekao je on.