Foto: Arhiva

Zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti prokomentarisao je vijest da se na sajtu ukrajinskog predsjednika pojavila peticija kojom se zahtjeva uvođenje ordena Stepana Bandere, jednog od glavnih ideologa ukrajinskih nacionalista koji su sarađivali sa njemačkim nacistima uoči i tokom Drugog svjetskog rata.

Nacizam je trenutno glavna evropska ideologija, objavio je zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Dmitrij Medvedev, komentarišući peticiju na zvaničnom sajtu ukrajinskog predsjednika sa prijedlogom da se uvede nova državna nagrada "orden Bandere".
 
"Evo. Doživjeli smo. Nacisti u Kijevu zahtjevaju da se uspostavi orden Stepana Bandere. Što da sitničarite, odmah nek bude u tri stepena da možete lijepo da ga nosite na ramenu. I nemojte samo Stepana Bandere. Može i Jevgenija Konovaljca, a može i medalja Romana Šuheviča", napisao je Medvedev na Telegramu.
 
Nijemcima je predložio da usvoje orden Adlofa Hitlera, Italijanima Benita Musolinija, ali i Hortija, Franka, Antoneska i drugih "evropskih saveznika Hitlera".
 
"Zašto biti sitničav? Ako već veličate, onda uzmite sve evropske naciste. Jer to je sad glavna evropska ideologija", poručio je Medvedev.
 
Na kraju je, takođe u ironičnom tonu, predložio da se "najbolje odmah" formira orden Vladimira Zelenskog. "Nikad se ne zna. Neka, za svaki slučaj", napisao je Medvedev na Telegramu.

"Da se uvede državna nagrada 'Orden Stepana Bandere'i njome nagrađuju vojna lica za njihovo herojstvo i hrabrost u odbrani teritorijalnog integriteta Ukrajine", navodi se u peticiji na sajtu kancelarije Vladimira Zelenskog. Peticija je objavljena u ponedjeljak, a u utorak ujutro je potpisalo oko 200 ljudi, a za razmatranje peticije potrebno je 25.000 glasova.
 
Stepan Bandera je bio vođa "Organizacije ukrajinskih nacionalista" (OUN), jedan od glavnih osnivača borbenog krila OUN - Ukrajinske ustaničke armije, čiji je cilj proklamovana borba za nezavisnost Ukrajine.
 
Ukrajinska ustanička armija je formirana oktobra 1942. godine, djelovala je uglavnom u zapadnoj Ukrajini i borila se protiv sovjetskih trupa, sarađujući sa nacistima.
 
Počinili su mnogo zločina, uključujući i Volinjski masakr iz 1943. godine, kada je masovno ubijeno poljsko stanovništvo Volinja, ali i hiljade Ukrajinaca koji su odbili da sarađuju sa nacistima. Pitanje tumačenja Volinjskog masakra, kao i odnos prema vođama ukrajinskih nacionalista iz tog vremena jedno je od najtežih pitanja u odnosima Poljske i Ukrajine.
 
U maju 2015. godine tadašnji predsjednik Ukrajine Petro Porošenko dao je Ukrajinskoj ustaničkoj armiji status "borca za nezavisnost" Ukrajine, a njenim učesnicima pravo na socijalne garancije.
Pratite Cafe.ba putem društvenih mreža FacebookTwitter, Instagram i VIBER zajednice.
Tagovi

Vaš komentar


Komentari ( 0 )