Nakon sloma takozvane "semaforske vlade", koju su činili SPD, Zeleni i FDP, novi izbori morali su da budu raspisani u kratkom roku. Kandidati i stranke imaju samo šest nedjelja da se promovišu.

Ako bi se ovog vikenda birao novi Bundestag, odnos snaga u Berlinu značajno bi se promijenio. To pokazuju rezultati istraživanja javnog mnjenja "Deutschlandtrend" javnog servisa ARD, za koje je institut Infratest dimap od 6. do 8. januara sproveo reprezentativnu anketu među 1.323 njemačka birača s pravom glasa, prenosi DW.

Demohišćanske stranke CDU i CSU, koje nastupaju zajedno i trenutno su najjača opoziciona snaga, izgubile su dva procentna poena u odnosu na prethodno istraživanje, ali bi i dalje bile najjače sa 31 odsto glasova.

Djelimično desničarsko-ekstremistička Alternativa za Njemačku (AfD) bila bi na drugom mjestu sa 20 procenata. Socijaldemokrate (SPD), koji trenutno imaju kancelara, bili bi tek treći sa 15 odsto, malo ispred Zelenih koji bi osvojili 14 odsto glasova.

Grupa koja se otcijepila od Ljevice, Savez Sara Vagenkneht (BSW), i dalje ima šanse da uđe u parlament sa pet odsto. To ne bi bio slučaj s Liberalima (FDP) i Ljevicom, koji bi osvojili po četiri odsto glasova. U istraživanju "Deutschlandtrend" građani redovno daju ocjene i vodećim kandidatima stranaka. U ovoj najnovijoj anketi nijedan od njih nije dobio više pozitivnih nego negativnih glasova. To je novina na saveznim izborima u Njemačkoj koje agencija Infratest dimap prati još od 1998. godine.

Iako bi 31 odsto birača s pravom glasa glasalo za CDU/CSU, samo 25 odsto je zadovoljno njihovim kandidatom za kancelara Fridrihom Mercom. 

Kod Zelenih je situacija upravo suprotna: 14 procenata bi glasalo za stranku, ali 28 odsto izražava zadovoljstvo njihovim kandidatom za kancelara Robertom Habekom.

Otprilike svaki peti ispitanik zadovoljan je sa Alis Vajdel (AfD), Kristijanom Lindnerom (FDP), Sarom Vagenkneht (BSW) i Olafom Šolcom (SPD). Međutim, najviše nezadovoljstva u anketi iskazano je za aktuelnog kancelara i glavnog kandidata SPD-a Olafa Šolca. Njemu i njegovom radu čak 77 odsto ispitanih dalo je loše ocjene.

Ono što će vjerovatno imati veći uticaj na izbore od kadrovskog sastava stranaka jeste kako njemački građani procjenjuju trenutnu situaciju i kojim strankama vjeruju da će riješiti probleme.

Na pitanje koji su to najvažniji problemi s kojima bi političari trebalo da se pozabave nakon izbora, 37 odsto je navelo izbjeglištvo i imigraciju, a dobra trećina ekonomsku situaciju. Otprilike svaka sedma osoba zabrinuta je zbog sveukupne krizne spoljnopolitičke situacije, 13 odsto zbog zaštite životne sredine i klime, a 11 procenata zbog socijalnih problema.

Teme kao što su obrazovanje, unutrašnja bezbjednost, penziono osiguranje, inflacija i zdravstvena zaštita u Njemačkoj smatra posebno važnim samo šest do osam odsto ispitanika.

Tokom predizborne kampanje, stranke daju različite prijedloge o tome kako bi se mogli prevazići njemački ekonomski problemi. 

Istraživanje "Deutschlandtrend" pokazuje da podršku imaju oni prijedlozi koji imaju za cilj poboljšanje položaja zaposlenih. Za uvođenje neoporezivanja prekovremenog rada zalaže se 78 odsto ispitanika, dok 67 odsto Nijemaca smatra da je podizanje minimalne zarade na 15 evra ispravna stvar.

Kada je riječ o poboljšanju okvirnih uslova za preduzeća, državne investicije (71 odsto) uživaju veću podršku od opšteg smanjenja poreza za firme (53 odsto). 

Skoro svaka druga ispitana osoba podržava prijedloge kojima bi se relaksirali klimatski propisi, na primjer onaj o ukidanju poreza na ugljen-dioksid. Samo nešto malo manje ispitanih je za podsticaje vlade za kupovinu njemačkih električnih automobila.

S druge strane, 61 odsto smatra da je oživljavanje njemačko-ruskih ekonomskih odnosa uz ukidanje sankcija Rusiji u ovom trenutku loša ideja.

Više kohezije u Njemačkoj - to je ono što na primjer SPD promoviše u predizbornoj kampanji. Ali šta je s načinom na koji ljudi međusobno komuniciraju? 

Uprkos mnogim aktuelnim krizama, ljudi u svom privatnom okruženju, kao i na mrežama, uočavaju da postoji snažan osjećaj solidarnosti. Velika većina navodi da postoje dobri odnosi u njihovoj porodici, s poznanicima i prijateljima, kod kuće, kao i na poslu.

U javnom prostoru stvari su malo manje pozitivne. Svaki drugi ispitanik smatra da su interakcije prilikom kupovine ili u saobraćaju prilično negativne. Zašto je to tako? Aktuelni problemi po pitanju suživota u Njemačkoj prvenstveno su posljedica društvenih i kulturnih razlika, ocjenjuju ispitanici. 

Napetosti u javnom životu su manje-više podjednako povezane s ekonomskim brigama, stresom i opterećenjima izazvanim krizom.