BiH
13.12.2023.
08:17
Mogu li se građani oduprijeti političarima?
Izvor: Nezavisne
0
Foto: cafe.ba
Političari u BiH postali su prepoznatljivi po tome da u situacijama kada se ne mogu međusobno dogovoriti probleme rješavaju nacionalističkim temama i ispadima, uvjeravajući građane da im je glavna prepreka za bolji život upravo druga ili treća konstitutivna strana.
Na sreću, građani u BiH su još uvijek u najvećem dijelu trezveni da shvate da nacionalno busanje u prsa, koje im proklamuju politički lideri, sigurno neće omogućiti da lagodnije žive i rade, već da je ključno da javno iznesu kritiku, prvo na političko djelovanje koje želi da ih zavadi, a onda da zatraže akcije koje će značiti da će nadležni konačno prepoznati stvarne probleme društva i početi da ih rješavaju.
A ti problemi su, što je nedavno potvrdilo i istaživanje o korupciji koju je sproveo "Transparency International" u BiH, niske plate, odlazak iz zemlje i upravo korupcija.
Koliko građane zaista "pogađa" nacionalizam, svjedoči podatak navedenog istraživanja koji kaže da je svega pet odsto anketiranih nacionalno pitanje navelo kao najveći problem u BiH.
Ipak, ne možemo zanemariti činjenicu da na dio građana i te kako djeluju politička uvjeravanja kako svi problemi polaze od nacionalnih ideja jednog od naroda.
To je pogotovo izraženo u izbornim godinama, a na tome većina političara na kraju i uspješno izgradi kampanju i dobije željenu poziciju.
"Političari u Bosni i Hercegovini se drže one stare izreke 'hljeba i igara', a preneseno na današnje vrijeme, koriste dnevnopolitičke teme za zamajavanje narodnih masa. Udaranjem na nacionalne emocije i još friške rane od sukoba vješto manipulišu. Političari konstantno podgrijavaju tenzije i prikupljaju jeftine političke poene na takvoj retorici", ocjenjuje za "Nezavisne novine" Ana Rajić, politikolog.
Struka naglašava da ovako izražen jaz između političke retorike i stvarnih društvenih problema ima korijene i u Weberovoj teoriji o "birokratskom mentalitetu", a koja, kako pojašnjava Mirjana Čeko, sociolog iz Banjaluke, naglašava težnju vladajuće elite da se koncentriše na očuvanje i proširenje sopstvene moći, često zapostavljajući realne potrebe građana.
"Uočavanje ovog jaza osvjetljava i ulogu političkog identiteta, gdje vješto korištenje nacionalnih simbola i emotivnih elemenata stvara osjećaj zajedništva među određenom grupom građana, stvarajući, nerijetko, i neprijatelja od onih koji pripadaju drugoj nacionalnoj grupi", kaže Čeko za "Nezavisne novine".
Međutim, ona se pita i u kojoj mjeri ovakvo oblikovanje identiteta ima stvarne implikacije među građanima ili samo predstavlja manipulaciju, namijenjenu odvlačenju pažnje od ključnih problema našeg društva.
"Da li političari stvarno služe našim interesima ili se igraju igre moći na naš račun? Neophodno je da građani razviju kritičke poglede na političku stvarnost i zatraže akcije koje će rješavati stvarne probleme i prepoznati prioritetne potrebe društva", istakla je Čeko.
Stručnjaci sa kojima smo razgovarali dijelom su ipak optimistični u mišljenju da će otpor građana prema politici biti sve veći, jer su postali umorni od nacionalne retorike i sličnih stvari.
"Sigurna sam da će se političari u narednom periodu morati početi baviti samim građanima, trasiranjem kvalitetnih i konkretnih politika ukoliko žele dobiti povjerenje građana. Smatram da će uspjeh političara na svim budućim izborima najviše zavisiti od toga u kojoj mjeri će uspjeti postići pomenuto", dodala je Ana Radić, politikolog.