„Uprkos simboličnoj prirodi takozvanih sporazuma o bezbjedonosnim garancijama i odsustvu bilo kakve novine u njima, pored vojne pomoći koja se ionako pruža Kijevu u vidu pumpanja režima (ukrajinskog predsjednika Vladimira) Zelenskog oružjem i vojne tehnike, njihovo potpisivanje je još jedan korak ka hibridnom ratu Zapada protiv Rusije i potvrda fokusa na dugoročnu konfrontaciju sa našom zemljom i nespremnošću da se ide putem političkog i diplomatskog riješavanja ukrajinske krize“, objasnila je diplomata.

S tim u vezi, ona je naglasila da to nije izbor građana Zapadne Evrope.

„Ovaj izbor za poreske obveznike, za građane, za javnost zemalja Evropske unije napravljen je u Vašingtonu, koji je u ove zemlje i u odgovarajuće blokovske strukture postavio ljude koji su se zakleli na vjernost Beloj kući, ali ne i onima koji su vjerovali da ih biraju preko demokratskih institucija u svojim zemljama“, dodala je Zaharova.

Ranije je na sajtu ukrajinskog predsjednika Vladimira Zelenskog objavljeno da su Ukrajina i Norveška počele pregovore o sporazumu koji bi Kijevu dao bezbjednosne garancije.

Slične bilateralne dokumente koji, prema mišljenju nekih stručnjaka, mogu poslužiti kao alternativa prijemu Ukrajine u NATO, već je potpisalo nekoliko zemalja, među kojima su Velika Britanija, Nemačka, Italija, Kanada i Francuska.

Danska, Island, Norveška, Finska i Švedska su se 13. decembra 2023. složile da počnu pregovore sa Ukrajinom o dugoročnim bezbjedonosnim obavezama.