Foto: Srpskainfo
Iako je od ukupno 198 datih obećanja jedino u oblasti spoljne politike njih pet dobilo ocjenu “u progresu”, činjenica koja Savjetu ministara BiH ne ide u prilog jeste ta da na njih skoro pola datih u ovoj oblasti nisu preduzimane bilo kakve aktivnosti na njihovom ispunjavanju.
Navedeno je ovo u analizi Istinomjera, u kojoj je analiziran
rad Savjeta ministara, s fokusom na spoljnu politiku.
– Tako, kako u oblasti spoljne politike tako i u svim
drugim, javnost u BiH s pravom očekuje puno više u narednom periodu, a
Istinomjer će u skladu sa svojim monitoringom nastaviti pratiti njihovu
eventualnu realizaciju – navode u Istinomjeru.
U oblasti spoljne politike Istinomjer prati ukupno 36
obećanja koja su dale političke partije koje su dio trenutne vladajuće većine.
Tako, u okviru njih 16 nisu zabilježene bitne aktivnosti na njihovom
ispunjavanju, te su nakon prve godine mandata ocijenjene sa “nije započeto”.
Započeta realizacija
– S druge strane, na 15 obećanja iz navedene oblasti Savjet
ministara BiH provodilo je određene aktivnosti na njihovom ispunjenju, a među
takvima, koja su dobila ocjenu “započeto”, jesu korištenje EU fondova, saradnja
sa susjednim zemljama u borbi protiv terorizma, saradnja sa susjednim državama
na polju sigurnosti, promocija iseljeništva i njegovih razvojnih resursa, te
mobilizacija investicijskih i finansijskih resursa iseljeništva u BiH – navodi
se u analizi.
Tako, a kada se radi o obećanju u vezi korištenja EU fondova
koje je dao HDZ BiH, podsjećamo da su lideri zemalja Zapadnog Balkana na Samitu
u Sofiji, u okviru Berlinskog procesa, 10.11.2020. godine potpisali Izjavu o
zajedničkom regionalnom tržištu, što je u ime Bosne i Hercegovine, uz prethodnu
saglasnost Predsjedništva BiH, učinila ministarka spoljnih poslova BiH Bisera
Turković.
Između ostalih, radi se o obećanjima koja se odnose na
donošenje zakona o saradnji s iseljeništvom, ali i strategije saradnje s
iseljeništvom, zatim uspostavljanju ministarstva za dijasporu u okviru Savjeta
ministara BiH, rješavanju pitanja granične linije s Republikom Hrvatskom i
Republikom Srbijom, te transformaciji Direkcije za Evropske integracije u
kancelariju glavnog pregovarača sa EU.
Time su se države Zapadnog Balkana obavezale na poštovanje
slobodnog protoka robe, usluga, kapitala i ljudi u izjavi koja se sastoji iz
osam tačaka. Tom prilikom, evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji
izjavio je da je Zapadni Balkan prioritet ove Evropske komisije od početka
njenog mandata.
– Budućnost cijele regije je u Evropskoj uniji i u našem je
zajedničkom strateškom interesu da regiju uvedemo u EU – naglasio je Varhelji,
izrazivši nadu da će se na sastanku fokusirati na važnost regionalne saradnje
koja vodi do EU.
Strategija
Iz grupe obećanja koja su dobila ocjenu “započeto” ovom
prilikom podsjetićemo i na ono koje je dala Demokratska fronta, a u kojem se
kaže da će u sklopu borbe protiv terorizma i organizovanog kriminala biti
uspostavljen efikasniji sistem kontrole granica, ostvarivanje policijske i
obavještajne saradnje s komšijskim zemljama sa ciljem praćenja i djelovanja
terorističkih grupa i organizovanog kriminala, te njihovom sprečavanju.
U sklopu preduzetih aktivnosti u pravcu njegovog
ispunjavanja, pored ostalog, Savjeta ministara BiH, na prijedlog Ministarstva
bezbjednosti, na 2. sjednici, održanoj 23.1.2020. godine, usvojilo je
Strategiju suprotstavljanja trgovini ljudima u Bosni i Hercegovini 2020-2023.
godina, čime vlasti u BiH definišu svoje politike suprotstavljanja trgovini
ljudima u naredne četiri godine, usklađene s preporukama Evropske komisije.
– Opšti cilj Strategije je osigurati stalan, sveobuhvatan i održiv odgovor društva na trgovanje ljudima putem jačanja sistema prevencije, gonjenja počinilaca krivičnih djela povezanih s trgovinom ljudima, zaštite i pomoći žrtvama, osobito ranjivim grupama, funkcionalnim povezivanjem i izgradnjom kapaciteta svih nadležnih institucija i organizacija. Strategija sadrži pet strateških ciljeva: podrška, prevencija, krivično gonjenje, zaštita žrtava te partnerstvo, a u njenoj izradi su učestvovali predstavnici državnih, entitetskih i institucija Brčko distrikta BiH. U Strategiju su inkorporirane preporuke međunarodnih monitoring mehanizama (UN, Savjet Evrope, Državni sekretarijat SAD i Evropska unija), tako da će provođenjem strateških definisanih politika Bosna i Hercegovina ispuniti svoje obaveze koje proističu iz međunarodnih dokumenata u ovoj oblasti – rekli su u Savjetu ministara BiH, 23.1.2020.
Vojne vježbe
Na kraju, u oblasti spoljne politike na pet obećanja vršene
su značajne aktivnosti na njihovom ispunjenju.
Primjera radi, kada je u pitanju jačanje učešća u
operacijama podrške miru i vojnim vježbama sa članicama NATO, podsjećamo na
vježbu pripadnika Oružanih snaga Bosne i Hercegovine i Oružanih snaga
Sjedinjenih Američkih Država pod nazivom “Bilateralna vježba”, koja je održana
u drugoj polovini novembra 2020. godine na poligonima Glamoča i Manjače.
Kako je na zvaničnoj stranici Ministarstva odbrane BiH tom
prilikom, pored ostalog, saopšteno, cilj vježbe bilo je unapređenje partnerske
saradnje sa SAD i NATO partnerima, te razvijanje interoperabilnosti i
sposobnosti OS BiH.
– Naš vrhunski cilj je članstvo u NATO, koji je garancija ne
samo bezbjednosti i mira već i pokazatelj opšte sigurnosti i prosperiteta
države članice u svakom, pa i privrednom smislu – bilo je obećanje HDZ BiH na
kojem su u proteklih godinu dana takođe zabilježene značajne aktivnosti u
pravcu njegovog ispunjavanja.
Saradnja s NATO
S tim u vezi, a povodom obilježavanja Dana Oružanih snaga
Bosne i Hercegovine i 15 godina od njihovog osnivanja, ministar odbrane BiH
Sifet Podžić, pored ostalog, osvrnuo se na temeljne zadatke u sklopu misije OS
BiH, te je prioritetnim ocijenio obuku i osposobljavanje njihovih pripadnika,
odnosno realizaciju četiri ključna projekta koji su u funkciji evroatlantskog
integracijskog procesa i ostvarivanja višeg stepena interoperabilnosti sa
oružanim snagama zemalja članica NATO saveza.
Podžić je tom prilikom istakao realizaciju obaveza iz
Programa reformi BiH, od čega su 72 zadatka u nadležnosti odbrambenog sektora,
uz još 16 zajedničkih zadataka s drugim institucijama BiH, te na upit o tome u
kojem su obimu te obaveze realizovane, odgovorio kako je do izvještajnog perioda
prema NATO, i pored poteškoća, više od 70 posto tih obaveza realizovano.
– Suštinske obaveze institucija odbrane iz dokumenta
Programa reformi uključuju implementaciju Pregleda odbrane i u njegovom sklopu
Plana modernizacije OS BiH za period 2017-2027 – izjavio je Podžić, dodajući
kako je u tu svrhu nužno osigurati mnogo veća finansijska sredstva.
EU
Osim pomenutih, u progresu su ocijenjena i obećanja koja se
odnose na ulazak BiH u NATO uz usaglašavanje političkih stavova i bolji
mehanizam koordinacije, knjiženje vojne imovine na teritoriji cijele BiH, te
sticanje kandidatskog statusa za EU.
Iako je, od ukupno datih 198 obećanja, jedino u oblasti
spoljne politike njih pet dobilo ocjenu u progresu, činjenica koja Savjetu
ministara BiH ne ide u prilog je da na njih skoro pola datih u ovoj oblasti
nisu preduzimane bilo kakve aktivnosti na njihovom ispunjavanju.
– Tako, kako u oblasti spoljne politike tako i svim drugim,
javnost u BiH s pravom očekuje puno više u narednom periodu, a Istinomjer će u
skladu sa svojim monitoringom nastaviti da prati njihovu eventualnu realizaciju
– zaključeno je u analizi.