Tiodorović kaže da bi najcrnji scenario bio da se u isto vrijeme na jesen ukrste Covid-19 i sezonski grip, jer je Italija zbog toga nastradala, ali da, uz poštovanje mjera, ne misli da će se to desiti u Srbiji, piše Republika.

U nastavku prenosimo razgovor sa dr Tiodorovićem za ovaj list.

Broj zaraženih raste već nekoliko dana uzastopno.

– To je dosta ozbiljno jer je to veći rizik za zaražavanje drugih. Indeks jeste mali, jedan prema dva, dakle jedna osoba može da zarazi dvoje, ali zavisi, ako su ljudi gusto akumulirani, ako je mali prostor, a u njemu sjedi mnogo ljudi, to može biti i te kako opasno. Zato su zatvoreni prostori važni, zato ponovo podsjećamo na nošenje maski u zatvorenom prostoru, još i više u prevozu, gdje je uvijek gužva. Zato je Beograd tako važan. Prvo, to je ogroman grad, velika koncentracija ljudi, mnogo veći rizik nego u manjim mjestima i na selu, gdje nema toliko ljudi – rekao je Tiodorović.

Ko će kontrolisati da li se nose maske?

– Onaj ko pruža uslugu je dužan da to kontroliše. Prekjuče smo imali krizni štab, niko nije pomenuo vraćanje policijskog časa, na primjer. Ne smatramo da je ovog trenutka to neophodno. Bilo bi potrebno da bezmalo imamo porast obolelih kao što je bio u prvoj polovini aprila, onda bi bilo opravdano reći: – Moramo ovo da uozbiljimo potpuno, pa makar to bio i policijski čas – objasnio je on.

Promjenjen je protokol kad je riječ o testiranju. Da li je sada u procesu stvaranje kolektivnog imuniteta, o čemu su neke vaše kolege iz kriznog štaba govorile?

– Naš kolega koji je to govorio već više od dvadesetak dana ne priča o tome. On je to govorio mnogo ranije. Taj model da se prirodno stvori imunitet ne može dati dobar rezultat. Kod mladih ljudi koji nemaju simptome, a nose virus, odvija se taj proces prirodnog prokužavanja. Ali glavni je problem što niko u svijetu zasad ne zna koliko traje taj imunitet. Dva mjeseca ili godinu dana? Nije svejedno – rekao je Tiodorović.

Objavljeno je da je od svih simptoma najučestaliji gubitak čula ukusa i mirisa. Da li je tačno da i pozitivne osobe bez ostalih simptoma takođe imaju ovaj simptom?

– Da, osobe koje su pozitivne, a nemaju tegobe, kao što su kijanje, kašljanje, otežano disanje, bolove u mišićima, kostima, mogu imati samo gubitak čula ukusa i mirisa. To može da potraje kratko, tri-četiri dana, pa da se sve stabilizuje, a može potrajati, ako se razvije oboljenje, i duže. Ako krene temperatura, još neki znaci, odsustvo osjećaja ukusa i mirisa može duže da traje. Može se reći da je to jedan od prvih znakova da je osoba pozitivna. Ovo pitanje je, moram reći, više za kliničare. Ja govorim šta smo uočili iz dosadašnjih podataka. Klinička slika može da bude veoma različita, neko može imati proliv, bolove u stomaku, nagon na povraćanje, a da nema gušenje, kašalj, a i obrnuto, kod nekoga mogu biti sasvim drugi znaci, neko može samo da ima temperaturu i da mu se u nekom trenutku učini da malo otežano diše – objasnio je on.

Kad bude došla jesen, šta će se desiti ako se korona ukrsti sa sezonskim gripom?

– Nemojte taj crni scenario. To je moglo da se desi početkom ove godine i to su Italijani doživeli. To je bio strahovit udar i ogroman broj obolelih jer im se korona podvukla dok je grip još trajao. Pitanje je da li su bez epidemioloških podataka mogli da utvrde da li je korona ili grip jer simptomi bolesti su jako slični. To je najvjerovatnije bio jedan od razloga zašto su zakasnili sa reakcijom. A mi smo grip uspjeli da presječemo, sjećate se produženja đačkog raspusta, to je bio vrlo dobar potez. Djeca su važna pošto, kao kod korone, obolevaju, ali ne teško. Oni su važni kao virusonoše. Međutim, da preciziram, kakvu ćemo situaciju imati na jesen, zavisi od toga šta će korona virus uraditi na južnoj hemisferi. On je u Brazilu, podaci su strašni, zabrinjavajući, zatim Argentina, Australija… Ako virus prođe kroz tu humanu populaciju i stvori se neki imunitet, smanji mu se potencijal zaraznosti, onda možemo očekivati da se on pojavi u kasnu jesen, u novembru, možda čak i u decembru, i da ima daleko blaži oblik nego ovaj i po tome da podsjeća na sezonski grip: prvo se širio kao pandemijski, imali smo 2009-2010. takvu pojavu, da bi se krajem 2010. opet pojavio taj H1N1, koji je bio sezonski, daleko blaži, ne tako opasan osim, naravno, za hronične bolesnike, za starije od 60, 65 godina, sa padom imuniteta. Tu računam i porodilje i trudnice, ljude sa malignim oboljenjima, oni mogu biti ugroženi ako nisu vakcinisani – rekao je on.

Dodao je i da se nada da ćemo i za korona virus imati vakcinu od polovine sledeće godine.

– Dakle, da li će se pojaviti zajedno sa gripom? Moguće, ali u sasvim drugom obliku, ne u ovom strašnom, opasnom, nego u mnogo blažem – zaključio je Tiodorović.