Prva opcija bilo bi povlačenje na istočnu obalu Dnjepra. S vojne tačke gledišta, to bi bila najlogičnija odluka s obzirom na to da nije moguće promijeniti odnos snaga na desnoj obali Dnjepra. Ruska grupacija neće moći da napreduje prema Nikolajevu i Odesi u dogledno vrijeme pa stoga nema smisla ostati u poluokruženju, a borbeno spremne jedinice s mostobrana u Hersonu mogle bi se koristiti za odbranu lijeve obale i prilaza Krimu, koji su, s vojnog gledišta, mnogo važniji od mostobrana.

 

Međutim, takvu odluku koči politika jer Herson je jedino regionalno središte koje su Rusi uspjeli da osvoje od početka invazije, a nakon aneksije istoka i juga Ukrajine postao je prijestolnica jedne od "novih regije Ruske Federacije". Osim toga, očigledno je da je, barem do kraja ljeta, među glavnim ciljevima ovog rata za Kremlj bilo zauzimanje Odese, što je sada apsolutno nerealno. U ovim okolnostima, sve ukazuje na to da je upravo evakuacija, s političke tačke gledišta, ona "teška odluka" koju je najavio general Surovikin. I to najpre proruskih stanovnika Hersona, a potom i trupa, s desne obale na istok, smatra portal Meduza u geostrateškoj analizi.

 

Drugi scenario je stvaranje "tvrđave Herson" i ulične borbe. Odbranom "hersonske tvrđave" riješio bi se glavni politički problem kakvo je predaja regionalne prijestonice, a i marionetski "šef regije" Volodimir Saldo takođe je govorio o tome da Herson treba da postane "tvrđava". Ali takva je odluka problematična s vojnog gledišta jer snabdijevanje preko rijeke pod vatrom ukrajinske artiljerije biće još teže, ako ne i nemoguće. Osim toga, do sada je rusko zapovjedništvo radije evakuisalo trupe iz područja gde se nisu mogli pravilno snabdjeti - iz okoline Kijeva, sa Zmijskog ostrva i sa sjevera Harkivskog regiona - umesto da se njihovi vojnici bore u opkoljenim "tvrđavama" do poslednjeg čovjeka.

 

I konačno, postoji i najgora opcija - nuklearni udar. To je najpre nagovijestio Nikolaj Mitrohin, antiputinovski istoričar koji živi i radi u Njemačkoj. Sada to više ne odbacuju ni stručnjaci koji istražuju vjerovatnu doktrinu upotrebe nestrateškog nuklearnog oružja od ruskog zapovjedništva.

 

Naime, najveći dio oslobođene regije Herson je rijetko naseljeno područje na kom se sada nalaze hiljade ripadnika ukrajinskog vojnog osoblja. Teoretski, upravo takvo područje može biti odabrano za demonstracioni nuklearni udar, s ciljem ili da se poveća eskalacija do granice koju neprijatelj (Ukrajina i Zapad) sebi ne može da priušti ili da se prisili taj neprijatelj da deeskalira sukob pod prihvatljivim uslovima za Kremlj. Pripreme za takav udar zahtijevaju evakuaciju stanovništva kako bi se izbjegle "kolateralne žrtve".

 

Ali, vrlo je malo vjerovatno da je Surovikin mislio upravo na to kada je spominjao "tešku odluku". Nuklearni udar ne obećava nikakvu vojnu korist i izrazito je opasan u političkom smislu, pa Zapad, umjesto deeskalacije, može eskalirati, na primjer, snažnim udarima konvencionalnim oružjem na rusku vojsku u Ukrajini.