Svi "gejmeri" bili su mužjaci, a njuškom su upravljali džojstikom, pomijerajući kursor na ekranu računara.

Cilj istraživača bio je da vide koliko je brzo moguće naučiti svinje ovakvom nečemu, kao i da uporede brzinu njihovog učenja sa ljudskim.

Dvije rase su korištene u eksperimentu - dvije jorkširske svinje, Hamlet i Omlet, i dvije panepinto mikro svinje - Eboni i Ejvori, prenosi "B92".

Prasići su dobijali granule hrane za svaku pobjedu, odnosno prelazak nivoa. Međutim, nakon što se hranilica polomila, nastavili su da "čiste" nivoe nakon što su bili ohrabeni podsticajnim riječima naučnika.

Samo igranje, međutim, nije baš bilo jednostavno za prasiće. Hamlet je bio nešto bolji od Omleta, ali su se i jedan i drugi pomučili kada su nivoi postali teži.

I dok je za njih igra bila približno ujednačena, Eboni i Ajvori su pokazali bolje igračke vještine, ali i veću međusobnu razliku. Ajvori je mete pogađao sa 76 odstotnim učinkom, dok je Eboni ostvario učinak od samo 34 odsto.

I pored toga, naučnici su bili zadovoljni zbog činjenice da su svinje sa Farme Vilou, u engleskoj grofoviji Vusteršir, uspjele da sve vrijeme ostanu fokusirane na dešavanje na ekranu i da sa namerom "učestvuju u dešavanjima" na ekranu sipred njih.

To znači da su "sve svinje, od određenog nivoa, uspjele da razumiju vezu između džojstika i kursora na ekranu, i usvoje princip njegovog pokretanja", navodi se u studiji objavljenoj u časopisu "Frontiers in Psychology", a prenosi "Telegraf.rs".