Foto: Pixabay

Globalno zagrijavanje ubrzalo je na nivo"bez presedana", a rok u kojem se ono mora ograničiti se približava, upozorilo je pedeset vodećih naučnika u studiji.

Kad se gledaju prosjeci po decenijama temperatura je narasla za 0,26 stepena od 2014. do 2023., stoji u istraživanju objavljenom u časopisu Earth System Science Data.
 
U istom periodu prosječna površinska temperatura bila je za 1,19 stepena viša u odnosu na predindustrijski period od 1850. do 1900. koje se uzima kao referentno. Radi se o velikom pomaku u odnosu na decenij prije toga, do 2022., kada je rast bio 1,14 stepena u odnosu na predindustrijski period.

"Zagrijavanje zbog ljudskog djelovanja raste nivoom bez presedana" u zabilježenom periodu, upozorava studija. 

Ona je dio serijala periodičnih klimatskih procjena pokrenutih kako bi se popunio jaz između izvještaja Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) Ujedinjenih nacija koja se u prosjeku od 1988. objavljuju svakih šest godina. 
 
Istraživanje je objavljeno u vrijeme dok se diplomati svjetskih država sastaju u Bonu na klimatskim pregovorima uoči 29. skupa COP koji se održava u Bakuu.  Ključnim Pariškim sporazumom iz 2015. države su se obvezale ograničiti globalno zagrijavanje na ispod dva stepena u odnosu na predindustrijski period, uz ambiciozniji cilj od 1,5 stepena. 
 
U izvještaju se pokazuje da je ljudskom aktivnošću temperatura već narasla za 1,31 stepena.  Zagrijavanju doprinosi i pad broja zagađujućih čestica u atmosferi koje odbijaju dio sunčeve energije nazad u svemir, stoji u istraživanju. 

"Glavni razlog je smanjivanje zagađenja vazduha, prvo u Evropi i u Sjedinjenim Državama, a potom u Aziji, posebno Kini", rekao je Glen Peters iz norveškog centra za klimatska istraživanja CICERO. 
 
"Ne činimo dovoljno"

Strože regulacione svjetske špedicije i manje korištenja ugljena pri dobivanju energije doveli su do pada emisija sumporovog dioksida, koji je imalo efekt hlađenja. 
 
Godišnje emisije između 2013. i 2022. iznosile su 53 milijardi tona ugljen-dioksida i njegovog ekvivalenta u drugim gasovima, a taj je broj 2022. narastao na 55 milijardi tona. 
 
Ipak, glavni autor izvješća Piers Forster rekao je kako u barem jednom zaključku postoji "tračak optimizma" - brzina rasta emisija u posljednjoj deceniji usporava.

Koautor Pierre Friedlingstein upozorio je kako to nije dovoljno da se izbjegnu klimatske promjene.

"Ne trebaju nam stabilne emisije. Trebamo da stignu do nulte stope", naglasio je. 
Pratite Cafe.ba putem društvenih mreža FacebookTwitter, Instagram i VIBER zajednice.
Tagovi

Vaš komentar


Komentari ( 0 )