Naučnici: Globalno zagrijavanje ubrzava bez presedana
Izvor: Index.hr
×
0
Podijeli
Foto: Pixabay
Globalno zagrijavanje ubrzalo je na nivo"bez presedana", a rok u kojem se ono mora ograničiti se približava, upozorilo je pedeset vodećih naučnika u studiji.
Kad se gledaju prosjeci po decenijama temperatura je narasla za 0,26 stepena od 2014. do 2023., stoji u istraživanju objavljenom u časopisu Earth System Science Data.
U istom periodu prosječna površinska temperatura bila je za 1,19 stepena viša u odnosu na predindustrijski period od 1850. do 1900. koje se uzima kao referentno. Radi se o velikom pomaku u odnosu na decenij prije toga, do 2022., kada je rast bio 1,14 stepena u odnosu na predindustrijski period.
"Zagrijavanje zbog ljudskog djelovanja raste nivoom bez presedana" u zabilježenom periodu, upozorava studija.
Ona je dio serijala periodičnih klimatskih procjena pokrenutih kako bi se popunio jaz između izvještaja Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) Ujedinjenih nacija koja se u prosjeku od 1988. objavljuju svakih šest godina.
Istraživanje je objavljeno u vrijeme dok se diplomati svjetskih država sastaju u Bonu na klimatskim pregovorima uoči 29. skupa COP koji se održava u Bakuu. Ključnim Pariškim sporazumom iz 2015. države su se obvezale ograničiti globalno zagrijavanje na ispod dva stepena u odnosu na predindustrijski period, uz ambiciozniji cilj od 1,5 stepena.
U izvještaju se pokazuje da je ljudskom aktivnošću temperatura već narasla za 1,31 stepena. Zagrijavanju doprinosi i pad broja zagađujućih čestica u atmosferi koje odbijaju dio sunčeve energije nazad u svemir, stoji u istraživanju.
"Glavni razlog je smanjivanje zagađenja vazduha, prvo u Evropi i u Sjedinjenim Državama, a potom u Aziji, posebno Kini", rekao je Glen Peters iz norveškog centra za klimatska istraživanja CICERO.
"Ne činimo dovoljno"
Strože regulacione svjetske špedicije i manje korištenja ugljena pri dobivanju energije doveli su do pada emisija sumporovog dioksida, koji je imalo efekt hlađenja.
Godišnje emisije između 2013. i 2022. iznosile su 53 milijardi tona ugljen-dioksida i njegovog ekvivalenta u drugim gasovima, a taj je broj 2022. narastao na 55 milijardi tona.
Ipak, glavni autor izvješća Piers Forster rekao je kako u barem jednom zaključku postoji "tračak optimizma" - brzina rasta emisija u posljednjoj deceniji usporava.
Koautor Pierre Friedlingstein upozorio je kako to nije dovoljno da se izbjegnu klimatske promjene.
"Ne trebaju nam stabilne emisije. Trebamo da stignu do nulte stope", naglasio je.