ako se kosti mogu same popraviti kada su oštećene, zubi to ipak ne mogu. Nesposobnost zuba da se sami regenerišu i ponovno izrastu dovodi do toga da se mnogo ljudi širomm svijeta suočava sa bezubošću. Uprkos tome što su jedan od najtvrđih materijala u našem tijelu, za razliku od kostiju, zubi ne posjeduju sposobnost samopopravljanja ili ponovnog rasta, što je ljudima prijeko potrebno.

 

 

Međutim, nova dostignuća u svijetu nauke ukazuju na to da bismo problem bezubosti mogli uskoro ostaviti iza sebe. Prva ispitivanja na ljudima trebala bi započeti u septembru, a prvi pacijenti primiće ovaj lijek intravenski.

 

Katsu Takahashi, šef stomatologije na medicinskom istraživačkom institutu u bolnici Kitano, dao je izjavu o lijeku:

 

“Želimo učiniti nešto kako bismo pomogli pacijentima koji pate od gubitka ili nedostatka zuba. Iako do danas nije pronađeno trajno rješenje, vjerujemo da su očekivanja ljudi visoka. Lijek će biti rezultat godina rada na antitijelu koje inhibira rast zuba kod miševa i tvorova, nazvanom Uterine Sensitization Associated Gene-1 (USAG-1). Godine 2021. Naučnici sa Sveučilišta Kyoto otkrili su antitijelo koje remeti interakciju između USAG-1 i molekule poznate kao koštani morfogenetski protein (BMP), koristeći tehniku koja se obično koristi u borbi protiv raka, a koja se zove monoklonska antitijela.

 

Katsu Takahashi sa Sveučilišta Kyoto, jedan od koautora studije, takođe je govorio o ovoj temi:

 

 

“Znali smo da je potiskivanje USAG-1 korisno za rast zuba. Ali nismo znali hoće li to biti dovoljno. Tvorovi su životinje sa strukturom zuba sličnom ljudskoj. Sada ćemo sa novim eksperimentima vidjeti kako će ti lijekovi djelovati na ljude. Ispitivanja na ljudima koja će započeti u septembru i trajaće 11 mjeseci na 30 muškaraca u dobi od 30 do 64 godine kojima nedostaje barem jedan zub. U dosadašnjim studijama na životinjama nisu uočene nuspojave. Japanski naučnici spremaju se da do 2030. godine staviti na tržište ovaj lijek koji će omogućiti ponovni rast zuba.