Naučnici sa Univerziteta Cornell razvili novi biohibridni robot koji koristi komponente izvan životinjskog carstva: gljive. Ovi organizmi osjećaju i komuniciraju koristeći električne signale koji se šalju kroz njihovu micelijumsku mrežu, koja funkcioniše kao sistem korijena. Tim je uzgajao micelijum direktno na elektronici robota, koristeći ove prirodne signale za pokretanje mašine.

Istraživači su stvorili električni interfejs koji precizno beleži elektrofiziološku aktivnost iz micelijuma, obrađuje je i pretvara u digitalni signal koji robot može da razumije. Kada se ti signali pošalju aktuatorima, robot se pokreće kao odgovor na signale gljiva, koje same šalju signale kao odgovor na promijene u okruženju, poput svjetlosti.

Tim je izgradio dvije verzije ovih biohibridnih robota. Jedan je relativno jednostavna jedinica sa točkovima, dok je drugi oblika nalik pauku sa mekim nogama. U oba slučaja, Petrijeva posuda sa gljivom se nalazi na vrhu, gde može reagovati na svjetlost i druge stimuluse, pre nego što pošalje signale nogama ili točkovima kako bi se pokrenula.

Obje vrste robota su zatim prošle kroz tri eksperimenta. Prvo, roboti su se kretali na osnovu prirodnih kontinuiranih skokova u signalima iz micelijuma. U drugom eksperimentu, naučnici su obasjali gljivu ultraljubičastom svjetlošću, što je promenilo način na koji su se kretali. Na kraju, tim je uspio da demonstrira da mogu potpuno nadjačati signal gljive ukoliko bi bilo potrebno ručno kontrolisati robota.

Iako je svjetlost bila jedini direktni stimulans testiran do sada, tim kaže da bi buduće verzije mogle inkorporirati više ulaznih parametara, poput hemijskih signala. Ideja je da su živi sistemi prirodno odlični u reagovanju na više spoljnih uticaja poput svjetlosti, toplote i pritiska, dok bi sintetičke verzije zahtjevale pojedinačne, specijalizovane senzore za svaki od njih, piše New Atlas.

"Ovaj rad je prvi od mnogih koji će koristiti gljivično carstvo za obezbeđivanje senzora okoline i komandnih signala robotima kako bi poboljšali njihove nivoe autonomije", rekao je Rob Shepherd, glavni autor studije.

"Potencijal za buduće robote mogao bi biti da osjećaju hemiju tla u redovima usjeva i odluče kada treba dodati više đubriva, na primjer, možda smanjujući negativne posljedice poljoprivrede poput štetnih cvjetanja algi", dodao je on, prenosi Benchmark.