.

Njihove porodice su u septembru na protestu u Sarajevu ukazale da su uslovi u kojim njihovi najmiliji borave stravični, da nemaju čak ni ljekarsku pomoć niti osnovne potrebe za život.

Kampovi su, dodaju, zapravo neuslovni šatori na zemlji, a kada će ova golgota proći, pitanje je na koje nema zvaničnog odgovora.

"Proces repatrijacije naredne grupe bh. građana iz Sirije biće sproveden nakon što se uspostavi pravni okvir, a on je u fazi pripreme za usvajanje na Savjetu ministara BiH. Ovoj proceduri prethodi pribavljanje neophodnih mišljenja jer dokument sadrži zaključke koji su obvezujući za sve nadležne institucije u ovom procesu", rekli su za "Nezavisne" iz Ministarstva bezbjednosti BiH.

U ovom ministarstvu nisu mogli govoriti o broju bh. državljana koji se još nalaze u kampovima u Siriji.

"Identifikaciju će sprovoditi i spiskove sačiniti nadležne policijske agencije u BiH u saradnji sa međunarodnim partnerima", kažu iz Ministarstva bezbjednosti BiH.

Podsjetimo, prije nekoliko mjeseci je Selmo Cikotić, ministar bezbjednosti BiH, rekao da to ministarstvo, u skladu sa svojim nadležnostima, čini sve da se što prije osiguraju svi neophodni uslovi za povratak i prihvat bh. državljana iz Sirije, posebno žena i djece.

Nakon sastanka sa članovima porodica bh. državljana koji se nalaze u kampovima Al-Hol i Al-Roj u Siriji, objavljeno je da se u ova dva kampa, prema operativnim podacima, nalazi još oko 100 osoba (žena i djece).

Iz Ministarstvu bezbjednosti BiH naveli su tada da je, uprkos njihovoj spremnosti i opredijeljenosti da se nastavi s procesom povratka započetog u decembru prošle godine, zbog pandemije kovida-19 povratak ovih osoba prolongiran dok se ne steknu povoljni uslovi.

To ministarstvo je, podsjetimo, kao nosilac aktivnosti sprovelo proces prihvata, zbrinjavanja i resocijalizacije prve grupe bh. državljana - šest žena i 12 djece u decembru 2019. godine.

U toj grupi vraćeno je i sedam muškaraca, koji su tada, zbog sumnje da su bili učesnici na stranim ratištima, predati u nadležnost pravosudnih institucija BiH.

I Armin Kržalić, profesor na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije u Sarajevu, kaže za "Nezavisne" da je sam postupak povratka naših državljana iz Sirije jako složen.

"Znamo da od decembra 2019. nisu organizirano vraćani bh. državljani iz Sirije. Tada je došla zadnja grupa", podsjeća Kržalić i dodaje da je sama situacija neizvjesna, iako je većina bh. državljana, koji se nalaze u dva kampa u Siriji, iskazala volju za povratkom.

Prema njegovim riječima, ovaj problem zahtijeva daleko veći angažman ne samo bh. institucija, već i institucija drugih zemalja, kako bi povratak tim ljudima bio omogućen.

"Ako gledamo sam pristup nakon povratka, na tome bi posebno trebalo raditi i to zahtijeva poseban angažman. Koliko mi je poznato, u pitanju je oko 80 djece i žena. Treba tu djecu da zbrinemo jer su oni sad u tim neuslovnim kampovima", istakao je Kržalić za "Nezavisne".

On je istakao da, kada je riječ o osobama koje su se u Siriji borile na strani Islamske države i drugih grupa, njih čeka pravna procedura.