Rigoroznija euro norma, elektrifikacija, popularizacija SUV segmenta i obavezni sigurnosni sistemi pomoći glavni su faktori zbog kojih su nekad omiljeni mali automobili poskupili za skoro 50 posto u zadnjih pet godina. Kupci zbog toga odustaju od kupovine, a proizvođači se orijentišu na rentabilnije i popularnije modele.

Kultni automobili kao što su Fiat 500, Renault 4 ili prvi Mini pomogli su širokim narodnim masama da postignu individualnu mobilnost. Čak je i legendarna Peglica bila punopravan porodični auto bez obzira na minijaturne gabarite.

Poslije su došli modeli kao što su Fiat Panda, Renault Twingo ili Citroen C1, koji su takođe pokazali svestranost u svakodvenom korištenju. Istvoremeno, mali gradski automobili su prije bili pristupačni i iznad svega popularni, jer nisu imali suvišnih dodataka i što je najvažnije ispunjavali su svoju zadaću sasvim korektno. Gradski automobili su također bili praktični i komforni za cijelu porodicu, uključujući i odlaske na izlete, u šoping, pa čak i na godišnji odmor.

Koji modeli su napustili tržište?

Zbog navedenih razloga značajan broj proizvođača je već ukinuo svoje mini automobile i malo ko želi da razvija nasljednike. Fiat 500 je zadnja žrtva, mada je na radost njegovih ljubitelja obećan razvoj nasljednika na temeljima električnog modela, mada će njegova cijena biti daleko od pristupačne. Ne zaboravimo da je u novije vrijeme, iz terceta Peugeot 108, Citroen C1 i Toyota Aygo, preživio samo mali Japanac, ali kao mali i preskupi crossover. Ne tako davno i VW Grupa je otpisala Škodu Citigo i Seat Mii, dok se VW Up zadržao do ove godine. Iz iznimno popularnog i nekad najprodavanijeg evropskog segmenta iznad, svjedočili smo da je Fiat ugasio Punto, Ford sahranio Fiestu, Nissan se odrekao Micre…

Analitičari podataka iz istraživačke platforme automobila "Jato Dynamics" uporedili su podatke o registracijama A segmenta u periodu između 2019. i 2023. godine na najvećem evropskom tržištu. Istovremeno, istražili su koliko je tržišnog udjela A segment izgubio u tom vremenu, koji su modeli još dostupni i kako je došlo do skakanja cijena na primjeru koji su istražili na njemačkom i ujedno najvećem evropskom tržištu.

Pad prodaje za 50 posto

Trend je jasan, dok je 2019. godine u Njemačkoj prodato nešto manje od 230.000 malih automobila, taj broj je bio manji od polovine u prošloj godini. S nešto više od 110.000 registrovanih jedinica tržišni udjel mini automobila je značajno pao sa 6,3 na 3,9 posto, ali ne kontinuirano, nego u valovima. Broj modela se gotovo prepolovio, a kod dostupnih automobila broj različitih varijanti je smanjen za više od tri puta. To znači da se prosječan broj verzija smanjio s "dobrih" 20 na samo šest po modelu.

Međutim, najveći problem postale su cijene. Prije pet godina mini auto koštao je u prosjeku 12.750 eura, a danas je njegova cijena nadomak 19.000 eura. To je poskupljenje od gotovo 50 posto. U isto vrijeme Volkswagen Up u osnovnoj verziji se mogao nabaviti za nešto više od 10.000 eura, dok je Citroen C1 bio oko 1.000 eura povoljniji. Danas cijela Evropa na sva zvona priča o pristupačnom malom električnom automobilu s cijenom od 20.000 eura. Dakle, mali auto će uskoro koštati 100 posto više nego prije pet godina, a s druge strane, prosječna cijena SUV vozila u A segmentu nije tako drastično porasla, iako su takva vozila relativno mnogo skuplja.

Naime, prije pet godina kupci Evropske unije mogli su kupiti bar 10 modela za manje od 10.000 eura. No čak je i tada raspon cijena bio poprilično širok i prihvatljiv za većinu kupaca. Naime, najjeftiniji Fiat 500 stajao je 12.590 eura, njegov tvornički "tunirani" brat blizanac, Abarth 595, golemih 6.300 eura više. Danas pak za malog "škorpiona" (u Njemačkoj) morate izdvojiti nevjerovatnih 35.990 eura. Za taj iznos se lako može nabaviti veći i bolje opremljeni automobil. Najjeftiniji elektrificirani model početkom 2024. bio je Fiat Panda MHEV s blagim hibridnim pogonom za gotovo 15.000 eura. Danas najsličniji model košta skoro 50 posto više.

Hibrid + automatski mjenjač = Još veća cijena

U isto vrijeme, dok evropski proizvođači pripremaju električne minije boreći se da spuste cijenu ispod 20.000 eura, prelazna varijanta su hibridi, pa čak i oni prvi u kategoriji, tzv. blagi hibridi. Međutim, takvi auti sve više zbog specifičnosti pogona, koji integriše benzinski agregat sa sve većim elektromotorima i sve većim baterijama, uglavnom dolaze po "defaultu" sa automatskim mjenjačima. To znači da je cijena automatski još veća i tu više skoro da nema računice.

Nedavno smo analizirali tržište novih vozila u BiH. Upoređujući benzinski Peugeot 208 uparen s ručnim mjenjačem s hibridom sa istom snagom od 100 KS, koji funkcioniše isključivo preko automatskog mjenjača, saznali smo da takav izbor kupca košta ogromne doplate od oko 7.000 KM. Doplatiti toliki iznos za auto iz B segmenta sa automatskim mjenjačem je teška besmislica, ali na kraju kupci sve manje imaju izbora.

Na kraju se sve svodi na to da će proizvođači cjenovno izjednačiti obične automobile sa električnim. To i jeste podmukli plan Evropske unije da kroz nametanje ugradnje obavezne skupocjene opreme toliko poskupe konvencionalne automobile, pogotovo one iz manjih segmenata, da kupci ustvari odbace klasične benzince i dizelaše, bez obzira na format, kako bi prihvatili preskupu elektromobilnost.