Dok su jedni iz podruma izvukli bicikle koje su ranije koristili povremeno, drugi su shvatili da je ovo vrijeme pravo da sebi kupe dvotočkaša. I to ne mali broj njih.

Prema podacima radnji za prodaju i servise bicikala, njihova prodaja je u posljednjih mjesec dana skočila nekoliko puta u odnosu na isti period prošle godine.

– Dok je radnja bila zatvorena, onlajn prodaja je bila vrlo aktivna, a bicikla se naručuju iz cijele BiH. Ipak, zatečeni smo i situacijom nakon otvaranje radnje, jer su gužve sada svakodnevne, a potražnja velika. Ne samo za kupovinu bicikala, već i za servis – navodi vlasnik jedne banjalučke radnje ispred koje se mogu vidjeti redovi mušterija.

To potvrđuje da su se ljudi, našavši se u uslovima izolacije, zapravo prirodno okrenuli vožnji bicikla, a za koju je mnogo studija i ranije potvrdilo da ima blagotvorno dejstvo na fizičko i mentalno zdravlje ljudi. Ova aktivnost ima moć da ublaži stres, anksioznost i depresiju.

– Prije ove situacije nisam razmišljala ozbiljno da kupim bicikl, jer sam pješak i puno sam vremena hodala. To mi je bilo dovoljno. Ali, korona je to sve promijenila. Više nisam mogla da izlazim napolje, a izolacija je postala veliki psihički pritisak. Šetnja je neko vrijeme pomagala, ali su mogućnosti ograničene, tako da mi je brzo trebala promjena. Tako sam odlučila da kupim bicikl, jer pomaže i da se fizički aktiviram, držim se dalje od ljudi, mogu se prebaciti na neko mjesto gdje se relaksiram i jednostavno, imam zanimaciju. Sada, kada je lijepo vrijeme, u vožnji sam svaki dan, godi mi, a vidim da je mnogo i drugih ljudi na biciklima – kaže za Srpskainfo Sandra M. iz Banjaluke.

Ovaj rast interesovanja ljudi za vožnju bicikla mogao bi biti pozitivna “nuspojava” situacije s virusom korona, ocjenjuju i u banjalučkom Centru za životnu sredinu, iz kojeg odavno zagovaraju veće korištenje bicikala u saobraćaju, a među prvima su uvidjeli i njegove prednosti u pandemiji. Ukazivali su da je bicikl idealno prevozno sredstvo u ovoj situaciji, jer omogućava ljudima da održavaju distancu, ali i da borave na otvorenom, te su nadležne pozivali da stanovništvo ohrabre da ih koriste za dnevna putovanja, poput odlaska po namirnice i slično.

– Vjerujemo kako će i nakon pandemije, ipak, jedan broj ljudi ostati na biciklima i za svakodnevne potrebe. Nakon svega, očekujemo da će i predstavnici opština i gradova u BiH ozbiljnije shvatiti šta to znači urbana mobilnost, koristi od svega toga i da budućnost ne pripada automobilu, već zdravijim načinima kretanja, a posebno korištenju bicikla. Svakodnevno apelujemo da je potrebna infrastruktura, jer ako želimo više ljudi na biciklima, onda moramo da stvorimo uslove za to. Za sada se to dešava veoma sporo i stidljivo, kao da se radi o milionskim, a ne minimalnim ulaganjima – kaže Tihomir Dakić, koordinator programa transporta u ovom Centru.

Nedovoljno informacija

– Porazna je činjenica da za sve ovo vrijeme pandemije mi nismo imali značajnije poruke i obraćanje javnosti od strane medicinske struke kada je u pitanju psihičko i fizičko prevazilaženje restriktivnih mjera, pa su ljudi bili prepušteni sami sebi. Takođe i moja struka, profesori fizičkog vaspitanja, psiholozi i sociolozi nedovoljno su bili uključeni u davanje sugestija i uputstava na koji način da se ljudi ponašaju i iskoriste maksimalno vrijeme između zabrana, s ciljem da ostanu što zdraviji – kaže Tihomir Dakić.