BiH
22.06.2024.
10:10
NI ČOVIĆ SE NE SLAŽE Dodik ne odustaje od ideje "mirnog razdruživanja", stručnjaci tvrde da svako u BiH ima "velikog brata" iza sebe
Izvor: srpskainfo.com
0
Foto: srpskainfo.com
Dok se oko predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika svaki dan sve više steže obruč sankcija zbog najava o razdruživanju od FBiH, on ne odustaje od te ideje, čak ni kada mu je najvjerniji partner sa nivoa BiH, Dragan Čović, poručio da od tog nema ništa.
Kako je Dodik objasnio „mirno razdruživanje“ će podrazumijevati samo političko i teritorijalno, dok bi neko vrijeme ostao dosadašnji monetarni i fiskalni sistem. On je pojasnio i da će se odvojiti dvije službe radi raspodjele indirektnih poreza, te da bi ostala konvertibilna marka i mehanizam dogovaranja između strana Srpske i Federacije BiH. Smatra da trenutno stanje ne vodi nigdje, jedino u eskalaciju nekih problema, poručujući da Srbi neće ratovati, ali da će se braniti.
Budući da Dodik skoro svaki dan ponavlja kakav će biti model „mirnog razdruživanja“ od FBiH, on, po svemu sudeći, ispituje teren kako kod svojih političkih partnera na nivou BiH i međunarodne zajednice, ali ispipava i puls veliki svjetskih sila.
Naime, Bošnjački političari su nekoliko puta ponovili da će se suprotstaviti Dodikovom prijedlogu, u tom im se pridružio i predsjednik Turske Redžep Tajp Erdogan. On je u razgovoru sa Bakirom Izetbegovićem poručio da će se „Turska odlučno suprotstaviti bilo kakvom pokušaju separatizma u BiH”.
Istovremeno, u Sarajevu je lider HDZ BiH Dragan Čović, takođe, dao do znanja da od Dodikovog prijedloga – nema ništa.
– Imali smo zadnjih 20 godina desetine različitih incijativa kako promijeniti Ustav BiH ili Anex IV 4 Dejtona. Inicijative koje govore o decentralizaciji BiH, centralizaciji BiH van ustavnog okvira, razdruživanju, bilo ih je i biće. Uvijek se baziram na Ustav isključivo. Predstavnici politike koju ja predstavljam imaju svoju ideju kako bi trebalo transformisati društvo u BiH, ali o tome ćemo pričati ako se otvori pitanje o Ustavu BiH. Nema nikakve šanse da se neko razdruži u BiH, tačka. Za to ne postoje ustavni preduslov – istakao je Čović.
Dodao je da postoje ideje da se skrene pažnja sa disfunkcionalnosti vlasti i da ima dosta nametnutih odluka.
– Što se tiče HDZ, BiH je apsolutno nedjeljivo društvo. Hoćemo li nekada imati 2/3 većine da nešto drugačije unaprijedimo ovu nesavršenu organizaciju. Pokušali smo to prije skoro 20 godina, kada smo bili blizu promjene, ali današnji trenutak nije siguran za mijenjanje Ustava – naglasio je lider HDZ BiH.
Podsjećamo, direktori UO PIK poslali su jasnu poruku šta će se dogoditi ukoliko Dodik krene sa svojim prijedlogom. Kristijan Šmit, visoki predstavnik u BiH, kojeg Srpska ne priznaje, ponovio je da bi razdruživanje značilo nestanak Srpske kao i da ostaju bonska ovlašćenja na snazi.
Iako stižu prijetnje iz OHR, suočavanje sa sankcijama SAD, te jasnih poruka partnera sa nivoa BiH da se taj prijedlog nikad neće staviti na sto, predsednik Srpske ne odustaje već ponavlja „uskoro stiže prijedlog“.
Banjalučki novinar Brane Božić ocjenjuje da trenutna dešavanja, kao i Dodikove najave, treba posmatrati kao dio šire geopolitičke slike.
– U svijetu se dešavaju veliki događaji i ovo je jedno od mjesta, koje je zgodno da velike sile međusobno odmjere snage. Ovog puta, ako govorimo o unutrašnjoj situaciji, svako ima saveznika u svijetu. Zato to treba razumijeti kao jedan potez koji će dugo trajati. Na to se moramo navići, jer će imati dramatične zapete i to je praktično odmjeravanje snaga velikih sila – kaže Božić.
Ocjenjuje da bi iz svega moglo izaći nešto, kao što je da svi u BiH prihvate Dejton.
– Imamo situaciju, da onaj koji se razdružuje poziva se na Dejton, dok i onaj koji želi da centralizuje BiH, takođe, se poziva na Dejtonski sporazum. Ukoliko bi sve strane prihvatile Dejton, onda bi se situacija u BiH možda i smirila – kaže Božić.
Šta sve treba uraditi
Za „mirno razdruživanje“ koje je predsjednik RS Milorad Dodik u više navrata spominjao, morao bi se promijeniti Ustav BiH i predvidjeti mogućnost referenduma o tom pitanju, za što su potrebni glasovi dvije trećine poslanika u državnom Predstavničkom domu.
Osim što bi na to trebali pristati predstavnici Bošnjaka i Hrvata, saglasna bi morala biti i međunarodna zajednica, prije svih članice Savjeta bezbjednosti – Sjedinjene Američke Države, Rusija, Kina, Velika Britanija i Francuska – bez čije podrške nema prijema u Ujedinjene nacije.