Naročito im je teško, jer je potražnja za pčelinjim proizvodima itekako porasla. Pojedini su zbog svega povećali cijene. Da će ovo biti još jedna loša godina, pčelari su naslutili još u proljeće.

Mraz je uništio bagremovu i pašu amorfe. Samo su kesten i kasna livada dali određene prinose. "Prinosi meda i svih drugih pčelinjih proizvoda su podbacili. I ne samo to, pčelari koji imaju stacionirane pčelinjake na određenim lokacijama koje su i inače loše po medobranju - oni su morali dohranjivati pčele.

Nekima su čak i uginule od gladi, neka društva", kaže Slavko Vidović, pčelar iz Gradiške. Na veleprodaju pčelari i ne pomišljaju. Trenutne količine dovoljne su im, kažu, za stalne kupce.

Zbog čitave situacije, kako saznajemo, na pojedinim mjestima došlo je do poskupljenja meda. "Ja sam cijenu maloprodaje ostavio istu, a veleprodaju sam otkazao do naredne sezone, da bih mogao da ispoštujem ljude koji mi dolaze na kućni prag i naručuju pčelinje proizvode. A definitivno je prisutno poskupljenje, čak su neke kolege digle cijenu na 18 ili 20 maraka", objašnjava Goran Gagić, pčelar iz sela Kijevci.

Vidović upozorava kako se povećanjem cijena pčelijih proizvoda, a prvenstveno meda, stvaraju uslovi za veću prodaju patvorenog meda: "To nije med već patvorina nekakva, šećer u suštini. Mnogi ljudi se bave s time, po nešto nižim cijenama prodaju, ali prodaju".

Osim patvorenog, na tržištu je i sve više uvoznog meda, čija cijena je, takođe, dosta niža od redovne, ističu naši sagovornici. Sve to, smatraju, ide na štetu potrošača, kojih je sve više. Naime, od početka pandemije koronavirusa potražnja za pčelinjim proizvodima je izrazito porasla. Najviše se kupuju med i propolis, jer je dobro poznato da jačaju imunitet.