Automobilska industrija je pod snažnim pritiskom zbog prelaska sa motora s unutrašnjim sagorijevanjem – koji su bili simbol njemačkog inženjeringa – na električna vozila, gdje Njemačka više ne kontroliše ključne tehnologije poput proizvodnje baterija. Osim toga, potražnja za električnim automobilima u Europi opada, dok visoki troškovi energije i rada dodatno otežavaju poslovanje. Pad prodaje u Kini, najvećem stranom tržištu njemačkih proizvođača automobila, te agresivni ulazak kineskih kompanija na europsko tržište samo dodatno pogoršavaju situaciju.

Dodatni udar mogao bi stići iz Sjedinjenih Američkih Država, gdje predsjednik Donald Trump prijeti uvođenjem novih carina na automobile i sirovine poput čelika i aluminija. Takav potez mogao bi ugroziti izvoznu ekonomiju Njemačke, koja je decenijama profitirala od slobodne trgovine.

“Ekonomski problemi su dugo bili prikriveni pandemijom i ratom u Ukrajini, ali sada dolaze u prvi plan i ljudi su veoma zabrinuti”, izjavio je Nils Redeker iz berlinskog think tanka Jacques Delors Center.

Njemačka ulazi u treću godinu recesije, a ekonomski problemi datiraju još od 2019., kada su započeti ozbiljniji napori na dekarbonizaciji. Istovremeno, Kina, koja je godinama bila glavno tržište za njemačke proizvođače automobila, sada postaje njihov najveći konkurent.

Njemačko-kineski ekonomski izazovi
Njemačke automobilske kompanije su decenijama profitirale od kineskog tržišta, ali su sada u ozbiljnom problemu. Pad prodaje u Kini počeo je još 2018., a nastavio se 2019. i tokom pandemije. U 2024. godini, prodaja BMW-a u Kini pala je za 13%, Mercedes-Benza za 7%, dok je Volkswagen zabilježio pad od 10%.

Njemačka zavisnost od kineskog tržišta također pruža Pekingu značajnu polugu utjecaja nad Berlinom. “Kina može iskoristiti ove ekonomske zavisnosti kao oružje protiv Njemačke”, upozorava Noah Barkin iz konsultantske firme Rhodium Group.

Kriza u automobilskoj industriji i političke posljedice
Problemi u automobilskoj industriji značajno utječu na politiku u Njemačkoj. Sve veće nezadovoljstvo ekonomskoj situaciji jedan je od ključnih faktora koji bi mogli dovesti do pada kancelara Olafa Scholza na predstojećim izborima 23. februara.

Prema anketama, konzervativna alijansa predvođena Friedrichom Merzom vodi s 29% podrške, dok Scholzova Socijaldemokratska partija (SPD) zaostaje s 16%, iza desničarske stranke Alternativa za Njemačku (AfD), koja ima 21% podrške.

Merz je obećao da će smanjiti zavisnost Njemačke od Kine, čak i ako to bude značilo gubitke za proizvođače automobila. Također je upozorio kompanije da ne očekuju pomoć države ako im se investicije u Kini pokažu kao promašaj.

Suočavanje s rastućim troškovima i padom profita
Pored problema s padom prodaje i globalne konkurencije, njemački proizvođači automobila suočavaju se i s rastućim troškovima energije, koji su eksplodirali nakon početka rata u Ukrajini. Visoki troškovi čelika i aluminija dodatno povećavaju finansijski pritisak na industriju.

Njemačke automobilske kompanije također imaju jedne od najviših troškova rada u svijetu, zbog jakih sindikata i decenija visokih profita ostvarenih na kineskom tržištu. Volkswagen je prošle godine šokirao radnike prijedlogom smanjenja plata za 10% i zatvaranjem tri fabrike u Njemačkoj, ali je nakon protesta sindikata odustao od zatvaranja, iako su zaposleni ipak pristali na smanjenje plata i beneficija.

Budućnost električnih vozila i sukob oko ekoloških politika
Njemačke automobilske kompanije su uložile milijarde u razvoj električnih vozila, ali je odluka Scholzove vlade krajem 2023. godine da ukine subvencije za kupovinu EV-a dodatno pogodila prodaju električnih automobila u Njemačkoj.

Merz i njegovi konzervativni saveznici zagovaraju ukidanje EU-ove odluke o zabrani motora s unutrašnjim sagorijevanjem do 2035., što podržavaju i AfD te ljevičarska partija BSW. Međutim, to bi moglo stvoriti političke probleme nakon izbora, posebno ako Merz pokuša formirati koaliciju sa SPD-om ili Zelenima, koji podržavaju zabranu.

S druge strane, proizvođači automobila nisu jedinstveni po ovom pitanju, jer bi promjena EU-ovih pravila mogla ugroziti dugoročne investicione planove kompanija koje su već započele tranziciju ka električnim vozilima.

Trumpova politika dodatno komplikuje situaciju – ukidanjem američkih subvencija za EV i najavom novih carina na uvoz automobila, njegova administracija otežava poslovanje njemačkih proizvođača u Sjevernoj Americi.

Može li Njemačka spasiti svoju automobilsku industriju?
Njemački automobilski sektor nalazi se u egzistencijalnoj krizi. Proizvođači se suočavaju s pitanjem da li je njemačko inženjerstvo još uvijek konkurentno u eri električnih vozila, te kako mogu preživjeti na tržištu kojim dominiraju kineski rivali.

Merz će, ako pobijedi na izborima, morati provesti ozbiljne reforme kako bi revitalizovao njemačku ekonomiju, uključujući smanjenje birokratije, olakšavanje investicija i reformu rigidnih fiskalnih pravila poput “kočnice duga” koja ograničava zaduživanje države.

“Njemačka sada shvata da mora igrati veću ulogu u rješavanju europskih ekonomskih problema”, rekao je Redeker.

Merz je signalizirao spremnost da ojača njemačko liderstvo u Europi, ali ostaje pitanje hoće li to biti dovoljno da spasi automobilsku industriju i ponovo učini Njemačku ekonomskom supersilom, zaključuje Politico.