Foto: pixabay

Njemački Institut za ekonomska istraživanja IFO očekuje da će se Njemačka suočiti sa recesijom i inflacijom i smanjio je svoju prognozu ekonomskog rasta te zemlje, tako da za ovu godinu predviđa rast od samo 1,6 odsto.

IFO u narednoj godini predviđa smanjenje privrednog rasta za 0,3 odsto, prenosi Tanjug.
 
Ulazimo u zimsku recesiju, kaže šef odjeljenja za prognoze u IFO Timo Folmershauzer, saopštio je IFO.
 
Očekuje se da će inflacija ove godine u prosjeku iznositi 8,1 odsto, a sljedeće 9,3 odsto.
 
– Smanjenje isporuke gasa iz Rusije tokom ljeta i usljed toga drastično povećanje cijena prave pustoš kada je riječ o ekonomskom oporavku nakon korona virusa. Ne očekujemo povratak u normalu do 2024. godine, sa rastom od 1,8 odsto i inflacijom od 2,5 odsto – rekao je on.

U poređenju sa junom, IFO je značajno snizio prognozu rasta za 2023. za 4,0 procentnih poena i naglo povećao prognozu inflacije za 6,0 procentnih poena.
 
– Ovo su neobično velike promjene u tako kratkom vremenskom period – dodao je Folmershauser.

Kako je navedeno, snabdjevači energentima će značajno prilagođavati cijene električne energije i gasa u svjetlu visokih troškova nabavke, a posebno početkom 2023. godine.
 
To će povećati stopu inflacije na oko 11 odsto u prvom kvartalu.

Kao rezultat toga, realni prihodi domaćinstava će naglo pasti, a primetno i kupovna moć.
 
Treći vladin paket pomoći vjerovatno će donekle usporiti ovo opadanje, ali neće moći da ga nadoknadi, navode iz IFO-a.
 
– Gubitak kupovne moći mjeren padom realnih plata po glavi stanovnika, ove i sljedeće godine za oko tri procenta, veći je nego u bilo kom trenutku otkada je sadašnji sistem nacionalnih računa uveden 1970. godine – dodaje Folmershauzer.
 
Takođe, očekuje se da će porast cijena postepeno slabiti tokom ostatka naredne godine.
 
Institut IFO pretpostavlja da će zimi biti dovoljno gasa i da bi cijene energije zbog toga trebalo da prestanu da rastu. Ponovo bi trebalo da počnu da padaju najkasnije od proljeća 2023. godine.
 
U Institutu IFO ne očekuju ozbiljne efekte na tržište rada. Navode da će se porast zaposlenosti samo privremeno usporiti.
 
Porast nezaposlenosti za 50.000 u narednoj godini uglavnom je posljedica porasta broja nezaposlenih građana Ukrajine ovog ljeta, koji će se tek postepeno integrisati na tržište rada.
Pratite Cafe.ba putem društvenih mreža FacebookTwitter, Instagram i VIBER zajednice.
Tagovi

Vaš komentar


Komentari ( 0 )