U ministarstvu prosvjete i kulture RS su rekali da je donošenje novog Zakona nametnula potreba da se na bazi dugogodišnjeg iskustva u primjeni Zakona o muzejskoj djelatnosti otklone slabosti koje su u praksi otežavale njegovu primjenu.

– Neposredan povod za donošenje novog Zakona jeste težnja da se postojeća normativna rješenja u oblasti muzejske djelatnosti usaglase sa međunarodnim i evropskim standardima u ovoj oblasti, posebno sa novim informacionim okruženjem koje je znatno izmijenjeno u odnosu na period kada je donesen prethodni zakon.

Trenutno zakonsko rješenje nije u potpunosti definisalo postupak utvrđivanja mjera zaštite i čuvanja muzejske građe i muzejske dokumentacije, kao postupak sprovođenja digitalizacije muzejske građe, muzejske dokumentacije i registrovanih elemenata nematerijalnog kulturnog nasljeđa.  S tim u vezi sve muzejske ustanove će, kao mjeru zaštite muzejske građe, biti obavezne da vrše prevođenje podataka o muzejskoj građi iz analogne u digitalnu formu, kao i podatke i dokumentaciju o kulturnom dobru – obrazložili su u resornom ministarstvu.

 Objasnili su da je bilo potrebno i da se se zakonski definiše postupak predlaganja elemenata, kao nematerijalnog kulturnog nasljeđa Republike Srpske, na listu elemenata nematerijalnog kulturnog nasljeđa Republike Srpske, te postupak predlaganja nematerijalnog kulturnog nasljeđa na Uneskovu Reprezentativnu listu, kao i nosioce navedene aktivnosti.

– Na osnovu navedenog, može se zaključiti da je donošenje novog Zakona od izuzetnog značaja ne samo za razvoj muzejske djelatnosti, već i za razvoj kulture i umjetnosti uopšte, kao i za razvoj nauke i stručno-naučnog istraživanja. S obzirom na obim zakonske regulative u oblasti koju pokriva važeći Zakon o muzejskoj djelatnosti, potreba za suštinskim izmjenama i dopunama velikog broja odredaba iz važećeg Zakona i donošenja niza potpuno novih odredaba, pristupilo se izradi novog Zakona o muzejskoj djelatnosti, a ne izmjenama i dopunama važećeg Zakona. Dodatni motiv za takav pristup jeste i potreba da se olakša primjena Zakona, kao i da se odredbe Zakona usaglase sa odredbama Zakona o kulturi – zaključili su u ministarstvu.

Muzejski savjetnik, entnolog u Muzeju RS Vladimir Đukanović je kazao da izmjene zakona donose niz pogodnosti.

– Rad muzeja mora ići u korak sa napretkom tehnologije a to u ovom slučaju znači digitalizaciju muzejske građe. Kroz novi zakon je regulisano to pitanje . Za nas je veoma bitno da sve ono što čuvamo u muzeju i što ćemo čuvati u budućnosti, bude digitalno obrađeno. Mi smo taj proces već započeli i tim poslom se bavimo već godinu dana. Svi muzeji na teritoriji RS biće uvezani i nesmetano ćemo moći da dobijamo informacije od drugih kolega,  o tome šta se čuva u njihovim zbirkama – naveo  je Đukanović.

Naglasio je da novi zakon reguliše još jednu bitnu oblast a to je polaganje stručnih ispita na teritoriji RS.

– Do sada u RS nije bila formirana komisija koja bi se bavila polaganjme stručnih ispita , sada je novim zakonom rješeno i to pitanje – rekao je Đukanović.

Napomenuo je da su sadržani su i novi članovi zakona koji se odnose na nematerijalno kulturno nasleđe.

– Predviđena je izrada određenih pravilnika, koji bi olakšali proces upisa elemenata na listu nematrijalnog kuturnog nasleđa RS, zatim načina čuvanja i za samu nominaciju prema UNESCO- rekao je on i dodao da RS ima 25 elemenata, koji se nalaze na listi nematerijalnog kulturnog nasleđa RS, od kojih se dva nalaze pod zaštitom UNESCO i to Zmijanjski vez i branje trave ive na Ozrenu.

– Dva nova elementa smo poslali, Nevesinjsku olimpijadu i tradiciju uzgoja konja Lipicanera. Pripremamo nove nominacije za iduću godinu i sada, kroz ove novine u zakonu nam je olakšan proces nominacije –zaključio je Đukanović.