Cijena novih trotineta kreće se od 500 do 1.100 maraka, ali rijetki su oni koji ga kupuju iz zabave. Mlađe i srednje generacije koriste ga kada idu na posao i to kako bi izbjegli saobraćajnu gužvu, koja posljednjih godina guši banjalučke ulice.

Zanimljivo je, međutim, da veliko interesovanje vlada i za iznajmljivanje ovih vozila. Za jedan sat vožnje treba platiti pet maraka, a kada se trotinet iznajmljuje na 24 časa cijena iznosi 30 KM.

Kako su nam objasnili u jednoj radnji koja pruža ove usluge u Banjaluci, trotinete zakupljuju prvenstveno naši građani, i to kako bi završili neke neodložne obaveze po gradu. Nikome se više ne da gubiti vrijeme u automobilu tražeći parking mjesto.

– S obzirom na ekspanziju trotineta, sinula nam je ideja da se počnemo baviti njihovim iznajmljivanjem i s poslom smo krenuli 4. juna. Očekivali smo interesovanje građana, ali ne baš u ovako velikoj mjeri. Imamo deset trotineta više klase, koji mogu ići do 25 kilometara na čas i uglavnom sve iznajmimo. Nekada se dešava da nemamo trotineta na stanju – govori vlasnica Danijela Zeljaja, koja takođe koristi ovo prevozno sredstvo.

U početku je, priznaje, i sama bila skeptična, ali vrlo brzo je shvatila njegove 

Banjaluka je zgodna za vožnju trotineta, jer nema puno uspona, a kako napominje, svim korisnicima prilikom iznajmljivanja obavezno skreću pažnju da trotinet ne smiju voziti po ulici, kao i da ne smiju ugrožavati bezbjednost pješaka.

Za dva mjeseca koliko rade, kaže Zeljaja, samo jednom su imali mušterije “sa strane”, grupu mladih koji su došli iz Holandije. Svi ostali klijenti su Banjalučani.

– Imamo čak i stalne mušterije. Ideja nam je da posao dalje razvijamo s električnim biciklima – govori ova žena.

Uporedo s velikim interesovanjem građana za vožnju trotineta, na vidielo je isplivao i saobraćajni problem, kuda se ova vozila mogu kretati. Električni trotinet nije precizno definisan u zakonskim propisima, niti su decidno propisana pravila i uslovi po kojima se može koristiti u saobraćaju. Oni se za sada trenutno tretiraju kao sredstva za igru i zabavu.

– Na osnovu navedenog moglo bi se zaključiti da su lica koja koriste električni trotinet u saobraćaju dužna da se istima kreću po trotoaru, i to brzinom približnoj brzini ljudskog hoda, jer jedino na taj način neće ugrožavati pješake, dok je na kolovozu zabranjena vožnja – saopšteno je nedavno iz Ministarstva unutrašnjih poslova.

Dok iščekujemo da se ova oblast zakonski uredi, jedno od rješenja svakako jeste i usmjeriti trotinete ka bicikističkim stazama, napominje Dragan Kabić, aktivista Centra za zaštitu životne sredine, koje se godinama zalaže za smanjenje saobraćajnih gužvi u gradu.

– Trotineti jesu prijetnja u pješačkim zonama. Upravo je biciklistička infrastruktura jedina pogodna da se oni polako uvedu u saobraćaj. Međutim, i u ovom slučaju dolazi do izražaja problem nedostatka biciklističkih staza u Banjaluci. Pored velikih dionica koje spajaju dijelove grada, treba graditi i iscrtavati mikroinfrastrukturu i po ulicama. Mnogo je rješenja koja se mogu primjeniti – ističe on.

Kabić kaže da iako se očekivalo da trotineti smanje saobraćajnu gužvu, odnosno da će ovaj vid prevoza “prigrliti” vozači automobila, dešava se nažalost da na trotinet češće prelaze pješaci, biciklisti i, u posljednje vrijeme, putnici javnog prevoza.

Policijska kontrola

Prošle sedmice bilo je najavljeno da će Policijska uprava Banjaluka, između ostalih, pojačano kontrolisati vozače električnih trotineta u javnom saobraćaju, pa čak i privremeno oduzimati trotinete koji se koriste suprotno zakonskim propisima. Međutim, ostalo je nejasno kakvi su rezultati te akcije. Iz PU Banjaluka saopšteno je samo da je od 23. do 26. jula kontrolisano 278 vozača motocikla, lakog motocikla, mopeda i bicikla, te izdat 631 prekršajni nalog.

Informacije o vozačima trotineta nisu navedene.