Obdukcijama preminulih od kovida-19 otkrivene su brojni detalji o raširenim upalama i oštećenjima u moždanim tkivima i to bi moglo da pomogne u razumijevanju brojnih neuroloških simptoma koji su se pojavili kod pojedinih pacijenata, a u koje spadaju: glavobolje, gubitak pamćenja, vrtoglavice, slabost i halucinacije pa čak i ozbiljniji napadi i moždani uradi.

Pojedine procjene ukazuju da bi i do 50 posto hospitalizovanih pacijenata sa kovidom-19 moglo da ima neurološke simptome koji ih ometaju da obavljaju uobičajene obaveze, poput spremanja obroka. Novi izvještaj o ovoj vrsti simptoma i uticaju korone na mozak objavljen je u časopisu New England Journal of Medicine.

Svjetle mrlje na mozgu
“Bili smo potpuno iznenađeni. Prvobitno smo očekivali štetu koja je uzrokovana nedostatkom kiseonika”, rekla je doktorka i klinička direktorka Nacionalnog instituta za zdravlje (NIH) Avindra Nat i dodala: “Umjesto toga, videli smo multifokalna područja oštećenja koja su obično povezana sa moždanim udarima i neuroinflamatornim bolestima.”

Istraživači NIH-a, među kojima je i ljekar Myoung-Hwa Lee, pregledali su moždana tkiva 19 preminulih osoba od kovida. Imali su od pet do 73 godine, a mnogi su bili izloženi riziku od ozbiljnijeg oblika korone, jer su bolovali od dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti.

Uz MRI mikroskopiju tim ljekara identifikovao je 10 pacijenata s abnormalnostima u mozgu. Mikroskopsko istraživanje otkrilo je hiperintenzitete – svjetle mrlje na mikrografskoj slici uzoraka mozga, za koje je fluorescentna mikroskopija pokazala da je u pitanju fibrinogen koji je cureo (fibrinogen je protein krvi).

T-ćelije i moždane specijalizovane imunološke ćelije, mikroglija, okruživale su ta mjesta kod velikog broja pacijenata, bilo je i tamnih područja zgrušanog krvarenja, što je navelo naučnike da zaključe da su ti pacijenti doživjeli višestruka, mini- moždana krvarenja – vrstu oštećenja koja su obično povezana sa upalom u mozgu.

“Vrlo male krvne žile u mozgu su curile”, rekla je Nat.

Važno je napomenuti da nisu samo oni ozbiljno bolesni pacijenti koji zahtjevaju intenzivnu negu ili imaju već određene bolesti, pokazali neurološke simptome.

“Vidjeli smo ovu grupu mlađih ljudi bez konvencionalnih rizika koji imaju moždane udare i pacijenata s akutnim promenama u mentalnom statusu koje nisu drugačije objašnjene”, rekao je neurolog sa Uniiverziteta Liverpul Benedikt Majkl prije nekoliko mjeseci.

Psihoza i korona
Pojedini pacijenti oboljeli su od psihoze. Jedna 55-godišnjakinja počela da viđa lavove i majmune u svom domu, prije nego što je povjerovala da je prijatelja ili člana porodice zamijenio identičan varalica (“Capgrasova zabluda”).

Uprkos testovima za otkrivanje virusa u moždanim tkivima, Li i tim ljekara nisu pronašli trag SARS-CoV-2, ali oprezni su u svom izvještaju: “Moguće je da je virus očišćen u vrijeme smrti ili da su brojevi virusnih kopija ispod nivoa otkrivanja naših testova.”

“Naši dosadašnji rezultati sugerišu da štetu koju smo vidjeli možda nije uzrokovao virus SARS-CoV-2 koji direktno infiicra mozak”, rekla je Nat.

Šteta može da bude i posljedica upalnog odgovora tijela na virus, objasnila je.

Zbog veličine uzorka i ograničenih kliničkih informacija, tim kaže da još ne mogu da donesu direktne zaključke. Ali njihovi nalazi podudaraju se sa EEG testovima koji su otkrili encefalopatiju kod bolesnika sa kovidom– poremećaji u tipičnoj električnoj aktivnosti mozga koji mogu da znače oticanje i upalu. Nalazi se poklapaju i sa studijama koje pokazuju da virus može da izazove druge opasne imunološke reakcije koje u nekim slučajevima uzrokuju čak i više štete nego što sam virus direktno izaziva.

“Planiramo da u budućnosti proučlimo kako kovid-19 šteti moždanim krvnim žilama i da li to proizvodi neke kratkoročne i dugoročne simptome koje vidimo kod pacijenata”, rekla je Nat.

Istraživači su zabrinuti zbog implikacija upale mozga na dugoročno zdravlje ljudi, s obzirom na to da su povezane sa gubitkom pamćenja i Alchajmerovom bolešću, a pojedini pacijenti već trpe dugotrajne neurološke posljedice poput hroničnog umora i “Guillain-Barreova” sindroma, piše “Žena“.