Kako je naglašeno, BiH još nije implementirala ni obaveze iz Drugog energetskog paketa, iako je već godinama na snazi još stroži i obimniji Treći paket. Energetska zajednica u izvještaju ističe da je odbijen i posljednji pokušaj Ministarstva za spoljnu trgovinu BiH iz maja da se postigne sporazum između entiteta o implementaciji Trećeg paketa.

 

"To praktično znači da BiH odbija da implementira ključno energetsko zakonodavstvo u svoj sistem", naglašeno je u izvještaju.

 

Osim ovoga, jedna od najvećih zamjerki je što se, kako su naglasili, u BiH i dalje planiraju novi projekti izgradnje termocentrala, iako je EU pripremila novi zeleni dogovor, odnosno plan i finansijsku pomoć za veću implementaciju čiste energije.

 

Inače, BiH je najviše napretka ostvarila u oblasti implementiranja evropskog energetskog zakonodavstva u oblasti električne energije, što ne iznenađuje, jer je BiH, kako stoji u izvještaju, jedan od velikih izvoznika električne energije u EU. Prema navodima u izvještaju, BiH je ostvarila 60 odsto svih obaveza Energetske zajednice u oblasti električne energije, a u ovom segmentu napreduje RS, koja je pohvaljena zbog novog Zakona o električnoj energiji, koji je usvojen prošle godine.

 

Kako je naglašeno, u ovom zakonu reguliše se sve veća liberalizacija tržišta, odvajanje proizvodnje od snabdijevanja strujom, ali i pitanje napuštanja prakse regulisanja cijene električne energije.

 

"Novi zakon u RS uveo je postepen izlazak iz regulisanog formiranja cijena električne energije koja se prodaje univerzalnim snabdjevačima u periodu od 2022. do 2024. godine", naglašeno je.

 

Najmanje napretka, prema izvještaju, ostvareno je u oblasti energetske infrastrukture, gdje napredak iznosi samo osam odsto, i sektora nafte, gdje je nešto veći i iznosi 15 odsto. Međutim, u Energetskoj zajednici ističu da reforme tek treba da započnu u obje oblasti.

 

BiH nešto malo bolje stoji u oblasti sektora gasa, gdje je implementirano 25 odsto obaveza, a za napredak je upotrijebljen izraz "u ranoj fazi implementacije". U oblasti zaštite klime, energetske efikasnosti i primjene obnovljivih izvora energije, BiH se, kako je rečeno, nalazi otprilike na pola puta, s obzirom na to da je napredak oko 50 odsto.

 

I u oblasti sajberbezbjednosti BiH je "u ranoj fazi", ali je u oblasti statistike implementirala gotovo sve što je od nje traženo.

 

Zbog spore implementacije, u EZ podsjećaju da se protiv BiH vodi devet predmeta, i to dva u oblasti zaštite životne sredine te po jedan iz oblasti električne energije, državne pomoći, energetske efikasnosti i infrastrukture. O ovim predmetima pisali smo proteklih godina, a zbog toga BiH su uvedene i pojedine sankcije, koje još nisu ukinute.

 

Kada se malo dublje pogleda u oblast električne energije, može se vidjeti da je najveći zaostatak u oblasti odvajanja snabdjevača od proizvođača, a upravo je to jedna od oblasti zbog koje su BiH uvedene sankcije. Kao što smo rekli, RS je ovdje ispunila obaveze, ali druge dvije elektroprivrede nisu.

 

U Energetskoj zajednici pohvalili su činjenicu da je u RS odvojen snabdjevač od proizvođača, ali naglašavaju da to za BiH nije dovoljno.

 

BiH još nije implementirala ni svoje obaveze iz Drugog energetskog paketa", kažu oni. Naglašavaju da je za sve zemlje članice od ključne važnosti da se nastavi s reformama.

 

"Kako je započela ova nova energetska kriza, došlo je u pojedinim danima do najviših cijena električne energije u Evropi. To pokazuje da su mala izolovana tržišta podložnija nestabilnijim cijenama, zbog čega njihovo uključenje na evropskom nivou nikad nije bilo važnije nego sada", kažu oni.