Foto: pixabay
Nesvakdašnji izgled, tajanstveni način života kao i nedovoljno znanje o slijepim miševima oduvijek je privlačilo veliku pažnju ljudi.
Uslijed nedovoljnog poznavanja, u mnogim kulturama slijepe miševe su smatrali oličenjem ili simbolom vampira, đavola i drugih negativnih mitskih bića.
Na drugom kraju svijeta, u Japanu i Kini, slijepi miševi su simboli dobra i sreće. Kineska riječ "fu" znači slijepi miš, istovremeno i "dobru sreću".
Značaj slijepih miševa u prirodi, lancu ishrane i njihova nedovoljna proučenost, inspirisali su veliko istraživanje, a potom i knjigu "Slijepi miševi Đerdapa", autora Bratislava Grubača i Zorana Milovanovića.
Knjiga je izdata 2012. godine kao suizdavački poduhvat Nacionalnog parka Đerdap, Zavoda za zaštitu prirode Srbije i Veterinarskog instituta u Kraljevu.
Istraživanje je objavljeno na području NP Đerdap, kao i na susjednim područjima, sa ciljem da se prikupe podaci o stanju slijepih miševa, kako bi se preduzele adekvatne mjere zaštite ovih visokougroženih sisara u Srbiji i Evropi.
Slijepi miševi su se izdvojili od drugih sisara prije oko 70 miliona godina, a najstariji poznati fosili potiču iz ranog eocena, prije oko 50 miliona godina. Prema današnjoj klasfikaciji postoji više od 1.100 vrsta slijepih miševa koji su svrstani u 19 porodica. U Starom i Novom svijetu sreću se svega tri porodice: Vespertilionidaiae, Molossidae i Emballonuroidae.
Na osnovu rezultata istraživanja, na području NP Đerdap evidentirano je 19 od ukupno 29 vrsta slijepih miševa koje su prisutne u Srbiji.