Pokazuju to podaci prikupljeni istraživanjem Republičkog zavoda za statistiku koji se odnose na preduzeća sa sjedištem u Republici Srpskoj, odnosno na njihovu upotrebu informaciono-komunikacionih tehnologija.

Osim što, dakle, firme iz Srpske onlajn kupce uglavnom nalaze na domaćem terenu, dio njih je uspio da posluje i na stranim tržištima, prvenstveno evropskom, odnosno u zemljama Evropske unije.

Žarko Cvijić, direktor banjalučke kompanije koja se bavi istraživanjem tržišta, kaže za "Nezavisne novine" da je generalno što se tiče Balkana onlajn prodaja u Srpskoj najmanje zastupljena.

Cvijić napominje da se problem firmi iz Srpske ogleda u tome što ne uspijevaju da budu konkurentne pri pokušaju da svoje proizvode plasiraju na inostranim tržištima.

"Evropsko tržište je jako i firme iz Srpske, koje imaju afinitet da svoje proizvode prodaju u evropskim zemljama, ne mogu se izboriti sa takvom konkurencijom, odnosno cijenama", kaže Cvijić.

Kao još jedan problem sa kojim se susreću ovdašnje kompanije Cvijić navodi i vrijeme isporuke proizvoda na adresu kupaca u, recimo, Sloveniji, Italiji ili nekoj trećoj zemlji.

"Zašto bi neki kupac iz EU čekao neki proizvod tri sedmice kada ga može u onlajn prodavnici sa sjedištem u EU dobiti za dva dana", pita Cvijić.

I Vladimir Blagojević, direktor Zanatsko-preduzetničke komore regije Banjaluka, smatra da je upitno koliko su uopšte domaće firme konkurentne da s pojedinim proizvodima, odnosno robom široke potrošnje, izlaze na inostrana tržišta zbog rokova i različitih drugih specifičnosti svakog pojedinačnog proizvoda.

"Pritom, očito je da je opredijeljenost domaćih proizvođača usmjerena ka domaćem tržištu. Osim toga, nastup na velikim tržištima podrazumijeva ispunjavanje niza faktora - od standarda, preko količine i cijene do kontinuiteta isporuke. U svakom slučaju, teško je generalizovati, ali je činjenica da ovdje govorimo o nizu objektivnih, ali i subjektivnih razloga, u smislu da se neki privrednici opredjeljuju za plasman na domaćem tržištu jer, na primjer, lakše dolaze do kupca", rekao je Blagojević u izjavi za "Nezavisne novine".

Inače, rezultati spomenutog istraživanja Republičkog zavoda za statistiku, sprovedenog u ovoj godini, pokazuju da sva preduzeća koja su obuhvaćena imaju pristup internetu, i to 96,7 odsto njih putem neke vrste fiksne širokopojasne internet konekcije.

"Prenosive uređaje koji omogućavaju mobilnu internet vezu svojim zaposlenima za poslovne potrebe obezbjeđuje 74,4 odsto preduzeća", naveli su iz Republičkog zavoda za statistiku.

Uređaji koji omogućavaju mobilnu internet konekciju zaposlenima za poslovne potrebe najzastupljeniji su kod velikih preduzeća (93,1 odsto) i preduzeća koja pripadaju području djelatnosti - informacije i komunikacije (92 odsto).

Istraživanje je pokazalo da 17,5 odsto preduzeća zapošljava IKT stručnjake, s tim što je tokom 2023. godine približno trećina preduzeća (32,1 odsto) imala slobodna radna mjesta za IKT stručnjake koja je bilo teško popuniti.

Polovina preduzeća svoje učešće na društvenim mrežama ostvaruje putem Facebooka (49,8 odsto), a 60,9 odsto preduzeća ima veb-stranicu.

Istraživanje je, treba naglasiti, pokazalo i da preduzeća najčešće do jedne četvrtine prometa ostvaruju putem veb-prodaje.