Foto: Finacialtimes

Ruska vojska pripremila je detaljne liste ciljeva za potencijalni rat s Japanom i Južnom Korejom, uključujući nuklearne elektrane i drugu civilnu infrastrukturu, prema tajnim dokumentima iz 2013.-2014. koje je otkrio Financial Times.

Planovi napada, sažeti u procurjelim ruskim vojnim dokumentima, obuhvataju 160 lokacija, poput cesta, mostova i fabrika, odabranih kao ciljevi zaustavljanja "regroupiranja trupa u područjima operativne namjene".

Akutna zabrinutost Moskve zbog istočne granice istaknuta je u dokumentima koje su zapadni izvori pokazali Financial Timesu. Ruski vojni planeri strahuju da bi istočne granice zemlje bile izložene u bilo kojem ratu s NATO-om te ranjive na napad od strane američkih snaga i regionalnih saveznika.

Dokumenti dolaze iz arhive od 29 tajnih ruskih vojnih dosjea, koji se uglavnom fokusiraju na obuku oficira za potencijalni sukob na istočnoj granici zemlje u periodu od 2008. do 2014. godine i još uvijek se smatraju relevantnim za rusku strategiju.

Financial Times je ove godine izvijestio o tome kako dokumenti sadrže dosad nepoznate detalje o operativnim principima za upotrebu nuklearnog oružja te scenarije za simulaciju kineske invazije i napade duboko unutar Evrope.

Azija je postala centralna za strategiju ruskog predsjednika Vladimira Putina u provođenju opsežne invazije na Ukrajinu i njegov širi stav protiv NATO-a.

Na meti 160 lokacija

Pored povećane ekonomske ovisnosti o Kini, Moskva je regrutirala 12.000 vojnika iz Sjeverne Koreje za borbu u Ukrajini dok istovremeno jača Pjongjang ekonomski i vojno zauzvrat. Nakon što je u novembru ispalila eksperimentalnu balističku raketu na Ukrajinu, Putin je izjavio da je "regionalni sukob u Ukrajini dobio elemente globalne prirode".

William Alberque, bivši zvaničnik NATO-a za kontrolu naoružanja, koji sada radi u Stimson centru, rekao je za Financial Times da procurjeli dokumenti i nedavno raspoređivanje vojnika iz Sjeverne Koreje dokazuju "jednom zauvijek da su evropska i azijska ratišta direktno i neraskidivo povezana".

"Azija ne može ostati po strani u sukobu u Evropi, niti Evropa može mirno posmatrati ako izbije rat u Aziji", kazao je Alberque.

Lista ciljeva za Japan i Južnu Koreju sadržana je u prezentaciji koja je trebala objasniti sposobnosti krstareće rakete Kh-101 nenuklearnog tipa. Stručnjaci koji su pregledali dokument za FT kažu da sadržaj sugerira da je dokument kružio 2013. ili 2014. godine. Dokument je označen insignijama Kombinovane akademije rodova vojske, škole za obuku viših oficira.

SAD ima značajne snage raspoređene u Južnoj Koreji i Japanu. Od početka invazije na Ukrajinu u februaru 2022., obje zemlje su se pridružile koaliciji za kontrolu izvoza predvođenoj Washingtonom kako bi izvršile pritisak na ruski ratni stroj.

Alberque je rekao da dokumenti pokazuju kako Rusija percipira prijetnju od zapadnih saveznika u Aziji, za koje Kremlj strahuje da bi mogli prikovati ili omogućiti američki napad na njene vojne snage u regiji, uključujući raketne brigade.

"U situaciji kada bi Rusija napala Estoniju iznenada, morali bi napasti američke snage i podržavatelje u Japanu i Koreji", rekao je Alberque.

Dmitrij Peskov, Putinov glasnogovornik, nije odgovorio na zahtjev za komentar američkog lista.

Prvih 82 lokacije na ruskoj listi ciljeva su vojnog karaktera, poput centralnih i regionalnih štabova japanskih i južnokorejskih oružanih snaga, radarskih instalacija, zračnih baza i pomorskih objekata.

Preostale su lokacije civilne infrastrukture, uključujući cestovne i željezničke tunele u Japanu, poput Kanmonskog tunela koji povezuje otoke Honšu i Kjūšu. Energetska infrastruktura također je prioritet: lista uključuje 13 elektrana, poput nuklearnih kompleksa u Tokaiju, kao i rafinerije goriva.

U Južnoj Koreji, glavni civilni ciljevi su mostovi, ali lista također uključuje industrijske lokacije poput čeličane Pohang i hemijskih fabrika u Busanu.

Veliki dio prezentacije bavi se time kako bi se hipotetički napad mogao odvijati koristeći Kh-101 nenuklearnu raketnu paljbu. Odabrani primjer je Okushiritou, japanska radarska baza na brdovitom ostrvu. Jedan slajd, koji raspravlja o takvom napadu, ilustrovan je animiranim gifom velike eksplozije.

Slajdovi otkrivaju pažnju koju je Rusija posvetila odabiru liste ciljeva. Bilješka uz dva južnokorejska bunkera za zapovijedanje i kontrolu uključuje procjene snage potrebne za probijanje njihove odbrane. Liste također bilježe druge detalje, poput veličine i potencijalne proizvodnje objekata.

Fotografije zgrada u Okushiritou, snimljene unutar japanske radarske baze, također su uključene u slajdove, zajedno s preciznim mjerenjima ciljnih zgrada i objekata.

Mićito Curuoka, vanredni profesor na Univerzitetu Keio i bivši istraživač u japanskom Ministarstvu odbrane, rekao je da je sukob s Rusijom poseban izazov za Tokio ako je rezultat širenja sukoba iz Evrope — takozvane "horizontalne eskalacije".

"U sukobu sa Sjevernom Korejom ili Kinom, Japan bi dobio rana upozorenja. Možda bismo imali vremena da se pripremimo i pokušamo poduzeti akcije. Ali kada je riječ o horizontalnoj eskalaciji iz Evrope, vrijeme upozorenja za Tokio bi bilo kraće, a Japan bi imao manje opcija da sam spriječi sukob", istakao je Curuoka.

Iako je japanska vojska, a posebno zračne snage, dugo zabrinuta zbog Rusije, Curuoka je rekao da Rusija "nije često percipirana kao sigurnosna prijetnja od strane običnih Japanaca".

Rusija i Japan nikada nisu potpisali zvanični mirovni sporazum za završetak Drugog svjetskog rata zbog spora oko Kurilskih ostrva. Sovjetska vojska je zauzela Kurile na kraju rata 1945. godine i protjerala japanske stanovnike s ostrva, koja su sada dom za oko 20.000 Rusa.

Fumio Kišida, tadašnji premijer Japana, izjavio je u januaru da je njegova vlada "potpuno posvećena" pregovorima o ovom pitanju.

Dmitrij Medvedev, bivši predsjednik Rusije, odgovorio je na X-u: "Baš nas briga za 'osjećaje Japanaca'... Ovo nisu 'sporna područja', već Rusija".

Istočna granica Rusije

Ruski planovi pokazuju povjerenje u svoje raketne sisteme, koje se od tada pokazalo kao precijenjeno. Hipotetička misija protiv Okushiritou uključivala je upotrebu 12 Kh-101 raketa lansiranih s jednog teškog bombardera Tu-160. Dokument procjenjuje šansu za uništenje cilja na 85 posto.

Međutim, Fabian Hofman, doktorand na Univerzitetu u Oslu, rekao je da se tokom opsežne invazije na Ukrajinu Kh-101 pokazala manje neprimjetnom nego što se očekivalo i da se borila probiti područja s višeslojnim zračnim odbranama.

"Kh-101 ima vanjski motor, što je uobičajena karakteristika sovjetskih i ruskih krstarećih raketa. Međutim, ovaj dizajn značajno povećava radarski odraz rakete", dodao je Hofman.

Hofman je također napomenuo da je raketa bila manje precizna nego što se očekivalo. "Za raketne sisteme s ograničenom razornom moći koji se oslanjaju na preciznost kako bi uništili ciljeve, ovo je očit problem", rekao je.

Druga prezentacija o Japanu i Južnoj Koreji nudi rijedak uvid u rusku naviku redovnog testiranja zračnih odbrana svojih susjeda.

Izvještaj sažima misiju para teških bombardera Tu-95, poslanih da testiraju zračne odbrane Japana i Južne Koreje 24. februara 2014. Operacija je poklopljena s ruskom aneksijom Krima i zajedničkom američko-korejskom vojnom vježbom, Foal Eagle 2014.

Prema dosjeu, ruski bombarderi su napustili bazu komande dalekometne avijacije u Ukrajinki na ruskom Dalekom istoku za 17-satni krug oko Južne Koreje i Japana kako bi zabilježili odgovore.

Navodi se da je bilo 18 presretanja koja su uključivala 39 aviona. Najduži susret bio je 70-minutna pratnja para japanskih F4 Phantom aviona, koji, prema ruskim pilotima, "nisu bili naoružani". Samo sedam presretanja izveli su borbeni avioni s raketama zrak-zrak.

Ruta gotovo identično odgovara onoj koju su dva Tu-142 pomorska patrolna aviona prešla ranije ove godine, kada su kružili oko Japana tokom strateških vježbi u Pacifiku u septembru, uključujući let preko spornog područja blizu Kurila.

Pratite Cafe.ba putem društvenih mreža FacebookTwitter, Instagram i VIBER zajednice.
Tagovi

Vaš komentar


Komentari ( 0 )