U budućnosti će veliki neprijatelj vrlo lako biti bakterije, a ne samo virusi, jer zbog nekontrolisane upotrebe antibiotika one postaju otporne i sve teže se liječe. Šta kaže iskustvo iz prakse, koliko se događa da antibiotici ne djeluju i što onda bude s tim pacijentima – to za Novu.rs govore tri srpska stručnjaka iz svijeta medicine.

 

Antibiotici djeluju na bakterije, ne na viruse

Prof. dr Radan Stojanović, farmakolog, kaže da su neke bakterije prirodno otporne na određene antibiotike, a druge postaju otporne uslijed neracionalne primjene antibiotika.

 

“Dobro je poznato, a u praksi se često zaboravlja, da antibiotici deluju samo na bakterije. Međutim, primena antibiotika za lečenje virusnih infekcija (prehlada, gripa) je jedan od glavnih razloga nastanka rezistencije bakterija. Tome doprinose i određeni lekari koji ‘popuste‘ pod pritiskom pacijenata, kao i farmaceuti u apotekama koji ‘izlaze pacijentima u susret‘ dajući im antibiotik bez recepta. Poznat je podatak da je u zemljama gde je potrošnja antibiotika manja i nivo rezistencije bakterija niži. Zbog svega navedenog, rezistencija bakterija na antibiotike predstavlja veliku opasnost po javno zdravlje i danas je većina bakterija rezistentna na određene antibiotike. Postoje i bakterije koje su rezistentne na mnoge antibiotike i njih zovemo multirezistentne bakterije.”

 

Najopasnija posljedica bakterijske rezistencije je da bakterija postane otporna na većinu dostupnih antibiotika, kaže Radan Stojanović.

 

“Takvi primeri su: meticilin-rezistentan Staphylococcus aureus (MRSA), vankomicin-rezistentan Enterococcus (VRE). vrlo je važno praćenje rezistencije bakterija u svakoj zemlji ponaosob i u svakoj lokalnoj sredini. U praksi se događaju fatalni ishodi usled nedostatka efikasnog leka za lečenje bakterijske infekcije”, kaže profesor Stojanović.

 

I kako onda spriječiti tu otpornost bakterija na lijekove? “Prije svega, racionalnim propisivanjem antibiotika, a to znači samo kad je dokazano postojanje bakterijske infekcije. Zatim, vrlo je važno da primjena antibiotika bude u odgovarajućem doznom režimu. Ne smijemo na svoju ruku posegnuti za antibiotikom, kao ni prekinuti njegovu primjenu “kada se osjećamo bolje”.

 

Nećemo imati čime liječiti banalne infekcije

Dr Vesna Radulović, specijalistkinja pneumoftiziologije, upozorava da zbog zloupotrebe antibiotika ljekari neće imati čime da liječe banalne infekcije.

 

“Kada su antibiotici nužni, mi krećemo od prve linije lekova, penicilinskih. Oni su za najlakše infekcije. Potom ide druga, pa treća generacija lekova. Ali problem kod interhospitalnih infekcija je što je sve veći broj bakterija rezistentan i na tu treću liniju lekova. To nam se događa zbog nekontrolisane upotrebe antibiotika. Toga ima svuda, i u Zapadnoj Evropi, ne samo kod nas, ali znatno manje nego ovde.”

 

U tom slučaju liječenje bude i duže i komplikovanije, a ponekad je ishod fatalan.

 

“Dogodi se da čovek posle operacije u bolnici dobije bakteriju i umre za tri dana jer nemamo koji lek da mu damo za tu bakteriju, nijedan ne deluje. U bolnici te bakterije dobijaju oni koji su već imunokompromitirani, koji su već zbog neke teže bolesti hospitalizovani i, kad dobiju takvu infekciju, mogu umreti jer ih nemamo čime lečiti. I nemamo ni gde nabaviti taj lek – ne postoji u svetu antibiotik koji može pomoći ako neka bakterija postane otporna na sve lekove. Sada je sve više bakterija otporno i na čuveni kolistin koji nam je bio slamka spasa”, kaže dr Vesna Radulović.

 

Ona ističe da je jedan antbioti bio jako dobar lijek, ali da je, nažalost, upropašten nekontrolisanom upotrebom.

 

“Pacijenti nam neretko kažu – pio sam onaj lek za covid. Dakle, taj lek je toliko bio primenjivan da su ljudi počeli da misle da je to lek za covid. To je bio odličan lek, ali danas, nažalost, nema mnogo efekta.”

 

Kaže da je ipak dobra stvar kad se na neki lijek povremeno zaboravi.

 

“Primer je eritromicin. On se ranije mnogo davao i takođe se javljala rezistencija, pa je potisnut. A kada neki lek duže vreme nije mnogo u masovnoj upotrebi, onda bakterije ponovo postanu osetljive na njega i njegov efekt se povrati. Jedan od primera je i roximisan iz iste grupe kao eritromicin, koji sada dajemo i mnogo je efikasniji.”

 

Bakterije nam mogu doći glave jer im pomažemo u tome

Dr Nikola Stojković bio je dio nacionalne kampanje o racionalnoj upotrebi antibiotika, te odlično zna koliko se u Srbiji antibiotici, nažalost, uzimaju i kad to nije potrebno. Upravo je najveća greška kada kod prehlade ili virusne infekcije uzmemo antibiotik jer to su lijekovi koji se koriste kod bakterijskih infekcija.

 

"A kako znati imamo li virusnu ili bakterijsku infekciju?

 

“Ako vam nije dobro, trebate otići lekaru koji će proceniti šta je u pitanju. Nekada na osnovu simptoma, npr. produktivnog kašlja i slično, lekar može zaključiti je li reč o bakterijskoj infekciji ili ne. Ipak, najsigurnije je napraviti krvnu sliku, na osnovu čega mi lekari tačno znamo što je pitanju jer se zna koji parametri rastu kod virusne, a koji kod bakterijske infekcije.”

 

Kod bakterijskih infekcija, kaže ovaj sagovornik, najbolje je napraviti i antibiogram, koji će pokazati koji soj bakterije je u pitanju kako bi se propisao odgovarajući antibiotik.

 

“Kad napravimo antibiogram, neretko se pokaže da je prisutna rezistencija na većinu antibiotika, što znači da vi možete da pacijentu propišete bilo koji lek, ali on neće delovati”, kaže dr Stojkovć.

 

On zaključuje da onda ne čudi scenario da nam baš bakterije jednog dana mogu doći glave i jer im pomažemo u tome.