Foto: CBBIH
Plan vlasti u Federaciji BiH je da od 1. januara 2025. godine minimalno primanje radnika iznosi 1.210 KM. Time se uvodi novi pojam "minimalno primanje" kroz izmjene Zakona o dohotku.
Treba istaći da su ovo sve privremene mjere (do 31.12.2025.), odnosno Vlada FBiH je juče utvrdila nacrt zakona o dopuni Zakona o porezu na dohodak. Kada se usvoji taj zakon koji podrazumijeva da poslodavac radniku može isplatiti do 200 KM neoporezivo, a vlast najavljuje da će se to dogoditi do kraja godine, onda Vlada FBiH planira donijeti uredbu koja će obavezati poslodavce da radniku mora isplatiti 200 KM neoporezivo.
Da bi pojednostavili situaciju odmah na početku, struktura minimalnog primanja radnika u FBiH bi trebala izgledati na sljedeći način:
Minimalna plata će umjesto trenutnih 619 KM iznositi 700 KM (usklađivanje sa inflatornim kretanjima) + topli obrok 260 KM + prijevoz 50 KM + 200 KM pod pojmom "učinak" kao neoporezivi dio koji se uredbom planira pod obavezno.
To će iznositi ukupno 1.210 KM od čega će 700 KM biti oporezivo, a ostatak neoporeziv. Kada se prebaci u doprinose, to je 26,8 posto na ukupnu sumu.
Prema planiranim izmjenama zakona, poslodavac će biti obavezan da radniku isplati 200 KM pod pojmom "učinak" i taj dio će biti neoporeziv. Ta uredba vlade će se zvati "Uredba o minimalnim obaveznim primanjima radnika u Federaciji BiH".
Kako saznajemo, ova Uredba će biti na snazi godinu dana odnosno do prvih rezultata učinka online fiskalizacije od koje se očekuje da smanji sivu zonu, rad na crno i isplatu dijela plate u koverti. Siva zona, prema određenim procjenama, godišnje "pojede" između dvije i četiri milijarde KM.
Izmjene Zakona o dohotku bi 28. novembra trebale biti u Predstavničkom domu, odmah nakon toga u Domu naroda Parlamenta BiH, a nakon toga Vlada FBiH bi trebala donijeti Uredbu koja će biti prelazna faza do primjene online fiskalizacije.
Kada krene primjena online fiskalizacija, što sigurno neće biti prije juna 2025. godine, bit će jasniji pregled prihodovanja na osnovu kojeg će se moći pratiti trend fiskalizacije odakle će se moći ići u nove izmjene i dopune Zakona o doprinosima i minimalnoj plati te će se iznos primanja radnika moći korigovati.
Govoreći o nužnosti usvajanja nove zakonske regulative u oblasti fiskalne politike, zamjenik premijera FBiH Vojin Mijatović jučer je istaknuo da su ovo mogućnosti iskorjenjivanja crnog tržišta u Federaciji.
Govoreći o fiskalnoj reformi, premijer Nermin Nikšić je rekao kako je cilj bio da se stvore pretpostavke kako bi se osiguralo rasterećenje privrede i bolji materijalni status radnika.
"Uvodimo kao neoporezivu kategoriju 'radni učinak radnika'. Usvajanje tog zakona stvara pretpostavke da do kraja godine donesemo uredbu o obaveznim minimalnim primanjima radnika čime ćemo zaštititi 270.000 radnika koji imaju primanja manja od 1.000 KM te stvoriti pretpostavke da sa toplim obrokom i drugim primanjima imaju veća primanja od onih koji su planirani zakonom o minimalnoj plati. Na taj način želimo omogućiti poslodavcima da isplaćuju bolju podršku, a da imaju manje doprinose od onih koje bi imali radikalnom reformom od 28,5 posto", poručio je Nikšić.