Tako izuzetak nije ni ova godina, posebno u Zagrebu, uprkos tome što je u gradskim vrtićima 40 posto manje neupisane djece nego lani.

"Roditelji obično počnu da traže mjesto za čuvanje djeteta kada ono napuni godinu dana, odnosno kada majka završi porodiljsko odsustvo. Djeca dolaze kod dadilja kada su između jedne i dvije godine", objašnjava Vesnica Rašić, potpredsjednica Upravnog odbora Hrvatskog udruženja dadilja (HUD).

S obzirom da sve dadilje u Zagrebu imaju listu čekanja, iz HUD-a ne očekuju da će izgradnja dodatnih vrtićkih kapaciteta uticati na njihov zanat, prenosi B92.

"Čuvanje djece je veoma traženo među djecom jasićkog uzrasta, a znamo da mali broj vrtića ima dovoljno kapaciteta da primi jaslenu djecu. Pored toga, roditelji radije biraju dadilje zbog manjeg broja djece, njihovih individualnih potreba i potreba djece", rekla je Rašić za Hinu.

Navodi da trenutno na području Hrvatske ima više od 220 aktivnih dadilja, ali ima prostora za otvaranje još.

Prema saznanjima HUD-a, samo četiri okruga u Hrvatskoj nemaju dadilje: Ličko-senjska, Šibensko-kninska, Vukovarsko-srijemska i Dubrovačko-neretvanska županija, dok su okruzi s najviše dadilja Grad Zagreb, Zagrebačka i Primorsko-goranska.

"Vidimo da su roditelji prepoznali dadilje kao dobar, pouzdan i kvalitetan vid čuvanja djece, s obzirom da se radi o malom broju djece, do maksimalno 12 dece na dvije dadilje. Sve više vaspitača predškolske djece, umjesto rada u vrtiću bira da otvori privatno čuvanje djece", kaže Rašić.

Najviše cijene u Zagrebu, najniže u Slavoniji
Najviše cijene čuvanja su u Zagrebu, a najniže na području Slavonije. U ostalim evropskim zemljama cijene su, ističe Rašić, takođe više u većim gradovima, skladno platežnoj moći lokalnog stanovništva.

Svaka dadilja formira svoju ekonomsku cijenu skladno cijenama na području u kojem se nalazi, te sopstvenim specifičnostima, kao što su cijene hrane, kirije, režija, plate i dr.

"Ako govorimo o čuvanju djece u kući roditelja, sat čuvanja kreće se od 7 do 10 evra po djetetu u Zagrebu. Obično se radi o babysittingu – to je čuvanje djece u trajanju od 20 ili manje sati nedjeljno", naglašava Rašić.

Kada se dijete čuva svaki dan, po osam i više sati, dogovara se mjesečna plata, koja zavisi od ostalih uslova i potrebama roditelja.

Mjesečna cijena za devetsatno čuvanje, jnega i briga o djetetu kreće se od 500 do 1.000 evra i više.

Cijena će biti veća što su potrebe i zahtjevi roditelja veći (npr. VSS vaspitačica, višegodišnje iskustvo kao dadilja, preporuke, znanje stranog jezika ili instrumenta, putovanja ili ljetovanja i zimovanja s porodicom, noćna briga o djetetu, i dr.).

Kod čuvanja djece u domu roditelja još uvijek je, upozorava Rašić, uveliko prisutan rad na crno, iako Zakon o dadiljama omogućava dadiljama otvaranje radnje. U Hrvatskoj samo tri dadilje s radnjom rade u domu roditelja, i to u Zagrebu.