Foto: Telegram

Portparol Kremlja smatra da prethodni sastanci zapadnih zemalja i teško postizanje dogovora o slanju oružja Ukrajini, kao i pretnja Poljske međunarodnom izolacijom Njemačkoj, ukazuje na nervozu koja raste među članicama Alijanse.

Nervoza članica NATO vojne alijanse raste, primjetio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
 
"Sve ovo pravno balansiranje koje sada vidimo i razmjena izjava između evropskih prestonica, uključujući i Varšavu koja prijeti Berlinu međunarodnom izolacijom, sve to ukazuje na nervozu među članicama Alijanse koja stalno raste", rekao je Peskov, komentarišući razgovore NATO-a o snabdjevanju tenkova Ukrajini.

Ranije je zamjenik ministra spoljnih poslova Poljske Arkadijuš Muljarčik rekao da će Njemačka pasti u međunarodnu izolaciju ako ne pristane na isporuku tenkova "leopard" Ukrajini.
 
"Sukob podstiču sve zemlje koje, direktno ili indirektno učestvuju u isporuci naoružanja Ukrajini, a nažalost će ukrajinski narod plaćati cijenu za pseudopodršku koja podrazuijeva isporuke zapadnog naoružanja", rekao je Peskov.
 
Prema njegovim riječima, narod Ukrajine će stradati zbog postupaka Zapada.
 
"Glavna stvar je da će ukrajinski narod morati da plati za sve ove akcije, za svu ovu pseudopodršku", zaključio je on.
 
Rusija je ranije poslala notu zemljama NATO-a zbog isporuke naoružanja Ukrajini. Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov istakao je da će svaki teret koji sadrži oružje za Ukrajinu postati legitimna meta za Rusiju.
 
Nema uslova za pregovore
Trenutno nema uslova za pregovore između Rusije i Ukrajine, ni de fakto ni de jure, rekao je portparol Kremlja.

"Čujemo izjave iz Kijeva i znamo za pravno obrazloženje zbog kojeg su pregovori sa ukrajinskim režimom nemogući. Dakle, jednu stvar definitivno možemo da zaključimo – nema uslova za pregovore", rekao je Peskov odgovarajući na pitanje da li je došlo vrijeme za pregovore između Rusije i Ukrajine.
 
Putin nije govorio o kandidaturi na sljedećim predsjedničkim izborima
Peskov je, odgovarajući na pitanja novinara o mogućnosti učešća Vladimira Putina na narednim izborima, rekao da predsjednik nije davao nikakve izjave na ovu temu.
 
Ranije je šefica CIK-a Ruske Federacije Ela Pamfilova rekla da se Centralna izborna komisija već priprema za početak kampanje za predsjedničke izbore.
 
"Pamfilova je govorila o procesu rada, CIK ispunjava svoje funkcije. Još je rano da se govori o početku priprema Kremlja za predsjedničke izbore, kampanja nije počela. Ima mnogo aktuelnih poslova, predsjednik ima gust raspored i mnogo obaveza na dnevnom redu", rekao je Peskov.
 
Na pitanje da li se može smatrati da Putin još nije donio odluku o učešću na sljedećim predsjedničkim izborima, Peskov je napomenuo da se predsjednik nije izjašnjavao o ovom pitanju.
 
"Predsjednik se nije izjašnjavao o ovom pitanju. Do sada, ponavljam, rad se nastavlja u okviru uobičajenog rutinskog rasporeda rada predsjednika", rekao je on.

Delimična mobilizacija, pored regrutacije, obuhvata i druge zadatke
Pored regrutacije građana na služenje vojnog roka, koja je završena, djelimična mobilizacija obuhvata i druge zadatke koji stoje pred Ministarstvom odbrane i na njima se radi, objasnio je Peskov.
 
"Regrutacija u okviru djelimične mobilizacije trajala je dok nije regrutovan utvrđeni broj vojnika, neophodan za ispunjavanje postavljenih zadataka Oružanih snaga. Ministarstvo odbrane je faktički izvjestilo da je utvrđen broj dostignut, pa je stoga regrutacija građana obustavljena i definitivno završena", rekao je Peskov novinarima.
 
On je pojasnio da djelimična mobilizacija pored regrutacije građana na služenje vojnog roka obuhvata i druge mjere neophodne za obezbjeđivanje zadataka oružanih snaga.
 
Peskov: Nema perspektiva o sklapanju mirovnog ugovora sa Japanom
Dmitrij Peskov je rekao da se nema uslova za mirovne pregovore između Ruske Federacije i Japana.

Prethodno je japanski premijer Fumio Kišida, u uvodnom govoru na otvaranju sjednice parlamenta, rekao da, uprkos teškim odnosima sa Moskvom, Tokio želi pregovore o zaključivanju mirovnog sporazuma.
 
"Trenutno nemamo sadržajan dijalog sa Japanom na ovu temu. Naravno, pod ovim uslovima teško da je moguće govoriti o takvoj mogućnosti", rekao je Peskov novinarima, odgovarajući na pitanje da li je Moskva spremna da pregovara sa Tokijem o mirovni ugovor.
 
Odnosi između Rusije i Japana bili su u senci zbog odsustva mirovnog sporazuma dugi niz godina. SSSR i Japan su 1956. godine potpisali Zajedničku deklaraciju u kojoj se Moskva složila da razmotri mogućnost da Japanu preda ostrva Malog Kurilskog grebena Habomaja i Šikotana nakon sklapanja mirovnog sporazuma, dok sudbina Kunašire i Iturupa nije razmatrana.
 
SSSR se nadao da će Zajednička deklaracija staviti tačku na spor, dok je Japan smatrao da je dokument samo dio rješenja problema, ne odričući se pretenzija na sva četiri ostrva.
 
Naknadni pregovori nikuda nisu doveli, a mirovni ugovor na kraju Drugog svjetskog rata nikada nije potpisan. Ozbiljno protivljenje došlo je iz SAD, koje su zaprijetile da će, ako Japan pristane da izme samo dva od četiri ostrva, to će uticati na proces vraćanja Okinave pod japanski suverenitet (sporazum o povratku Okinave Japanu stupilo je na slagu 1972. godine.

Stav Moskve je da su ostrva ušla u sastav SSSR-a posle Drugog svjetskog rata i da je suverenitet Ruske Federacije nad njima nesumnjiv.
Pratite Cafe.ba putem društvenih mreža FacebookTwitter, Instagram i VIBER zajednice.
Tagovi

Vaš komentar


Komentari ( 0 )