"Sva tri konstitutivna naroda moraju biti potpuno ravnopravni što uključuje i hrvatski narod i legitimno predstavljanje. Praksa od 2006. kada je riječ o Predsjedništvu BiH nije dobra i neodrživa je. Naša pozicija je itekako jasna i želimo napraviti korak naprijed", rekao je Plenković.

On je rekao da je odluka Evropskog vijeća o otvaranju pregovora veliki korak koji je i početak faze velikih reformskih procesa, istovremeno naglašavajući da će brojni hrvatski eksperti biti na raspolaganju Savjetu ministara BiH kako bi svojim znanjem i iskustvom pomognu.

Odgovarajući na pitanje o eventualnim sankcijama Miloradu Dodiku, predsjedniku Republike Srpske od strane EU, Plenković je rekao da to nije predmet razgovora u EU, ne želeći da iznese ni svoj lični stav po tom pitanju.

Kada je riječ o odlaganju nuklearnog otpada, Plenković je rekao da je sa Slovenijom postignut dogovor do 2028. godine te da da tema trenutno uopšte nije na dnevnom redu.

Kada je riječ o gasovodu Južna interkonekcija, Plenković je rkeao da je Hrvatska u fazi ogromnih investija i da je cilj da se kapacitet terminala na Krku digne sa 3,1 na 6,1 milijardu kubika te da ta količina gasa može biti dovoljna ne samo za Hrvatsku već i za Sloveniju i za BiH. Naglasio je da Hrvatska želi da BiH postigne unutrašnji konceznus po tom pitanju kako bi se osigurala energetska bezbjednost.

Na satanku delegacija Hrvatske i BiH koje su predvodili Plenković i Krišto, bilo je govora i o Planu rasta i evrpskom putu Bosne i Hercegovine. Istaknuto je da BiH u narednom periodu treba da usvoji nekoliko zakona kako bi se formalno otvorili pregovori, a to su Zakon o sudu, VSTS-, graničnoj kontroli i Izborni zakon BiH.

"To je prilika za novi zamah BiH, mi bi htjeli pomoći i želimo da zajednički pomognemo na tom putu", rekao je Plenković dodajući da kada je riječ o reformskoj agendi da vjeruje da BiH u razgovori sa Evropom može postići dogovor kako ne bi ostala bez prve tranše.

Krišto je nakon sastanka rekla da je Plenkovića upoznala sa aktivnostima koji očekuju BiH, a bilo je govora i o projektima i onome što BiH i Hrvatsku čeka u budućnosti.

"Institucije Vijeća ministara BiH rade svoj posao, održavaju sjednice i da se nalazimo u situaciju pred lokalne izbore i imamo takvu situaciju da se vode pred kampanje i u takvim trenutncima i donošenje odluka je otežano i u nekom trenutku nije ni moguće", rekla je Krišto dodajući da se sve stvari na putu ka EU, uključujući i neophodne zakone moraju uraditi u skladu sa ustavnom strukturom BiH.

Govoreći o Planu rastu, Krišto je rekla da u BiH nije postignuta saglasnost oko svih reformi te da će razgovori biti nastavljeni kako bi se vidjelo da li je moguće doći do rješenja.

"Nadam se da će preovladati razum i u vremenu ispred nas da ćemo doći do rješenja", rekla je Krišto.