Direktor Šumskog gazdinstva Prijedor, Saša Bursać, za Srpskainfo priča da je u 2019. ostvareno više od 12,7 miliona KM prihoda od prodaje drvnih sortimenata.

– Realizovali smo više od 157.000 metara kubnih drvnih sortimenata, plan otpreme ispunili sa 119 odsto, nemamo nenaplaćenih potraživanja – tvrdi Bursać.

Dodaje da Šumsko gazdinstvo Prijedor obuhvata ovaj grad i lokalne zajednice Krupa na Uni, Oštra Luka, Kostajnica, Kozarska Dubica i Novi Grad.

– Zadovoljan sam svim šumskim upravama i sve su uglavnom pozitivne, ali Prijedor je daleko najbolji od svih – zaključuje Bursać.

Poručuje da ipak ni u ovom šumskom gazdinstvu „ne teče uvijek med i mlijeko“.

– Javno preduzeće „Šume Republike Srpske“ je u globalu u jako teškoj situaciji, likvidnost je pala, ali to su drugi parametri i problemi su u drugim šumskim gazdinstvima. Mi smo u sistemu i ako Javno preduzeće posluje loše, ono vuče i nas – tvrdi on.

Bursać objašnjava da Šumsko gazdinstvo „Prijedor“ nije dužno nikome i da redovno plaća 17 odsto poreza na dodanu vrijednost. Navodi da redovno plaćaju lokalnim zajednicama i 10 odsto od novca dobijenog prodajom drvnih sortimenata.

– Zbog nemogućnosti Javnog preduzeća da nas prati finansijski u tome često imamo i zateznih kamata. To nije u našoj moći već moći direkcije, pa nekada taj porez platimo i 30 odsto kada saberemo na godišnjem nivou – ističe Bursać.

On tvrdi da često nailaze na nerazumijevanje od strane lokalnih zajednica.

– Ljudi nas prozivaju da su neki putevi uništeni, a ne znaju da smo mi dali 1.200.000 KM lokalnim zajednicama. Taj novac treba baš da bude uložen u puteve, infrastrukturu i ruralni razvoj – objašnjava on.

Bursać dodaje da su lokalne zajednice obavezne da naprave plan i program utroška novca dobijenog od Šumskog gazdinstva Prijedor.

U prijedorskom Šumskom gazdinstvu ističu da je pošumljavanje jedna od njihovih osnovnih aktivnosti i da su prošle godine zasadili više od 85.500 sadnica raznih vrsta drveća.

Šumsko gazdinstvo Prijedor poklanja sadnice i građanima za privatne šume.

– Uslov je da neko ima skicu i posjedovni list da je vlasnik parcele koju će pošumiti i mi mu poklonimo sadnice, koje se mogu dobiti u jesen i proljeće, kada miruje vegetacija – kaže Bursać.

On priča da je tako jedne godine podijeljeno čak 70.000 sadnica, ali da je godišnji prosjek par desetina hiljada sadnica koje poklone građanima.

– Mi dobijamo iz našeg rasadnika u Doboju uglavnom sadnice hrasta, smrče, bora. Nekada bude bukve, trešnje i divlje kruške, ali manje – navodi Bursać.

Kao diplomirani inžinjer šumarstva savjetuje da se na svakom zemljištu sade ona drveća koja su tu i ranije bila, te da će najveće koristi biti od njegovanja onoga što je priroda podarila. Navodi da je snijeg iz februara 2018. napravio štetu na oko 75 hekatara šume ovog gazdinstva.

– Neko je posadio smrču na stanište gdje joj nije mjesto. Ona ima plitak korijen, pa smo pod pritiskom snijega i zbog vjetra dobili domino efekat i sve je povaljano. Zato se sijeku smrče unazad dvije godine. Mislim da ćemo u ovoj godini to završiti i zato smo i pošumili nove sadnice – zaključuje Bursać.

Oprez zbog hrastove stjenice

Saša Bursać objašnjava da je potreban poseban oprez sa hrastovom stjenicom, koja se pojavila prošle godine i koja je prisilila hrast da završi vegetacioni period mjesec dana ranije.

– Mislim da fiziološki nije oslabila hrast, ali ako dođe do toga da se te štete javljaju duži niz godina, u svakom slučaju ostaviće posljedice i na stabla. Ipak, vidjećemo, to je nešto novo, nema odgovora na nju, ona nema prirodnih neprijatelja. Vidjećemo kako će se ponašati u ovoj našoj klimi – kaže Bursać.

Procjenjuje se da je hrastova stjenica porijeklom iz Amerike, a u Srpsku je došla iz Hrvatske.