Kao razlog navode povrede ljudskog dostojanstva i slobodnog demokratskog ustavnog poretka, prenosi Deutsche Wele i dodaje da taj postupak nije jednostavan.

Nekoliko njemačkih medija, pozivajući se na interne dokumente, izvještava da više članova Bundestaga želi da podnese takozvani "parlamentarni zahtjev" Saveznom ustavnom sudu za zabranu AfD-a. 

Prijedlog navodno podržavaju pojedini poslanici vladajućih stranaka, Socijaldemokratske partije Njemačke (SPD) i Zelenih, kao i neki iz opozicionih demohrišćanskih partija CDU i CSU, odnosno poslanici takođe opozicione Ljevice. 

Oni nastupaju kao pojedinci, jer taj prijedlog ne podržavaju kompletne poslaničke grupe tih stranaka.

Kako javlja list "Welt", prijedlog podržava najmanje po 10 poslanika iz svake od navedenih stranaka. 

Za pokretanje takvog parlamentarnog, međustranačkog zahtjeva, potrebno je pet odsto Bundestaga, odnosno 37 poslanika. 

Prema listu "Welt", zahtjev je pripreman mjesecima, a dovršen je prošlog petka.

Stranka AfD ostvarila je posljednjih nedjelja veoma dobre rezultate na više pokrajinskih izbora na istoku Njemačke. 

"Bundestag podnosi zahtjev Saveznom ustavnom sudu da proglasi AfD neustavnom u skladu s članom 21 Osnovnog zakona njemačkog Ustava i članom 43 Zakona o saveznom ustavnom sudu", citira "Welt" iz zahtjeva. 

Ustavni sud bi, prema zahtjevu, trebalo da isključi AfD iz sistema državnog finansiranja političkih stranaka.

Poslanici optužuju AfD da želi da "ukine slobodni demokratski temeljni poredak" SR Njemačke i da prema tom poretku zauzima "aktivno borbeni, agresivni stav". 

Stranka je takođe optužena da je u nekoliko navrata "prekršila garantovano ljudsko dostojanstvo" iz člana 1. Osnovnog zakona, prenosi DW. 

Prema "Weltu", u prijedlogu se navode brojne izjave saveznih i pokrajinskih zvaničnika AfD-a koje se doživljavaju kao "povrede ljudskog dostojanstva migranata, muslimana i seksualnih manjina".

Pritom se zahtjev poslanika, između ostalog, poziva i na odluke koje su ove godine donijeli Viši upravni sudovi za Sjevernu Rajnu-Vestfaliju i Tiringiju. 

Sud u Minsteru potvrdio je odluku Savezne službe za zaštitu ustavnog poretka koji je AfD klasifikovao kao organizaciju koja je "pod sumnjom da djeluje sa pozicija ekstremne desnice". 

Posljedica presude jeste da ta služba smije da prati AfD i da se pritom služi sredstvima tajne službe.

Viši upravni sud Tiringije, u jednoj odluci iz februara koja se odnosila na Zakon o oružju, donio je, kako navode poslanici, "značajan dokaz za pretpostavku da je regionalni ogranak AfD-a u Tiringiji protivustavan".

Krajem maja njemački kancelar Olaf Šolc (SPD) jasno je dao do znanja da zabrana stranke AfD za njega nije tema kojoj bi trebalo posvećivati pažnju. 

Zabrana neke stranke je, kako je tada rekao, "veoma teška u demokratiji", jer za to postoje velike prepreke.

Predstavnici političkih stranaka to su već jednom iskusili 2017. kada im pred Saveznim ustavnim sudom nije uspio drugi postupak zabrane desničarske ekstremističke Nacionaldemokratske partije Njemačke (NPD). 

Početkom godine Ustavni sud je ukinuo mogućnost državnog finansiranja stranke NPD, koja je u međuvremenu promijenila ime u "Domovina". 

Presuda se bazirala na amandmanu na Osnovni zakon iz 2017. koji je donesen nakon presude NPD-u, a prema kojem se državno finansiranje može uskratiti nekoj partiji čak i ako ona nije zabranjena.  Preduslov za to je da stranka ili njene pristalice slijede protivustavne ciljeve.