Iako i sam predlagač u obrazloženju nacrta priznaje da EU teži ka dekriminalizaciji klevete, u zakon se uvodi njena kriminalizacija. U obrazloženju predlagač citira i član 10 Konvencije Savjeta Evrope o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda u kojem stoji da se pravo na slobodu govora može ograničiti ili kazniti usljed specifičnih okolnosti, poput interesa nacionalne bezbjednosti, teritorijalnog integriteta ili javne bezbjednosti. U istom članu, međutim, predviđena je i zaštita sprečavanja otkrivanja obavještenja dobijenih u povjerenju, što institucije ne primjenjuju uvijek, barem ne kada su novinari u pitanju. Osim toga, iako predlagač ističe da EU teži dekriminalizaciji klevete, prećutkuje da i Savjet Evrope, koji citiraju, takođe teži njenoj dekriminalizaciji.

 

"Savjet Evrope promoviše dekriminalizaciju klevete i pruža uputstva svojim zemljama članicama da osiguraju proporcionalnost zakona o kleveti i njihovog primjenjivanja u odnosu na ljudska prava", ističu na zvaničnoj stranici te institucije. Savjet Evrope ima stav da bi posebno javni zvaničnici i političari trebalo da imaju viši stepen tolerancije kad je u pitanju javna kritika, pa čak i pretjerivanje.

 

"Zbog njihove dominantne pozicije, ove institucije ne bi trebalo da budu zaštićene krivičnim zakonom kada su u pitanju klevete i uvredljive izjave", stoji u Deklaraciji o slobodi političke debate, koju je Komitet ministara Savjeta Evrope usvojio 2004.

 

Najveći dio političara, čije stranke će odlučivati o pomenutom zakonu, a koje smo kontaktirali, s nelagodom govori o ovom zakonu i obećava da će prije glasanja o konačnom tekstu, kroz javnu raspravu, saslušati argumente medijske zajednice.

 

Jedini političar koji je decidno za donošenje ovakvog zakona je Nenad Nešić, predsjednik DNSa, koji nam je rekao da je i sam žrtva zlonamjernog pisanja, jer smatra da pojedini mediji crtaju mete na čelo njemu i njegovoj porodici.

 

"Apsolutno podržavam kriminalizaciju klevete iz razloga što je vrijeme da se stane u kraj kvazinovinarima koji kroz klevetu, laži i obmane nastoje ostvariti lični interes kroz reketiranje pojedinih ljudi koji se nalaze na funkcijama, a sve kroz izmišljene vijesti. Ne razumijem zašto je neko protiv takvog zakona ako svi želimo istinu, jer nikom nije zabranjeno da govori istinu i optuži bilo koga za bilo šta ako posjeduje dokaze", rekao je Nešić za "Nezavisne".

 

Igor Žunić, šef Kluba SNSDa, rekao nam je da SNSD nije za gušenje ni slobode govora, ni slobode medija, i da lično nikad neće podržati propise kojima je to cilj.

 

"Svi ćemo imati priliku u narednom periodu da kažemo šta mislimo i donesemo rješenje koje je u najboljem interesu za svakog pojedinca u RS. Novinari će imati priliku da sve strahove i sumnje saopšte u javnoj raspravi", rekao je Žunić.

 

Nenad Stevandić, predsjednik US, izbjegao je da se direktno izjasni o tome da li je za kriminalizaciju klevete. Pojasnio je da će u pravnom timu stranke raspravljati o zakonu i nakon javne rasprave djelovati u skladu sa impresijama i refleksijama. Na naše insistiranje da li je za uvođenje klevete u Krivični zakonik, ističe da bi prvo trebalo razjasniti na šta se to tačno odnosi.

 

"Ovdje vidim da se usmjerava stručna rasprava na prestroge kazne. Zato ne bih požurio", rekao je on.

 

Dragan Galić, šef Kluba NPSa, takođe je izbjegao direktan odgovor i objasnio da će o tome biti rasprava u Klubu. Spomenka Stevanović, šefica Kluba Demosa, priznala nam je da i sama ima podijeljeno mišljenju o ovom zakonu. Ona smatra da treba zaštititi i slobodu novinara, ali i sankcionisati iznošenje ozbiljnih neistina od strane pojedinih portala.

 

"Bitno je da su predložene izmjene u formi nacrta i da će biti javna rasprava u kojoj će učestvovati i medijska zajednica i ukupna javnost", rekla je ona.

 

U opozicionim partijama decidno su protiv ovog zakona i najavljuju da će se boriti protiv njegovog usvajanja. Branislav Borenović, predsjednik PDPa, rekao nam je da je ovaj nacrt do sada najgori udar na slobodu izražavanja, slobodu misli i medijske slobode.

 

"Iz samog nacrta jasno se vidi da se ovdje ne radi o 'čišćenju medijskog prostora', nego o obračunu sa neistomišljenicima i slobodnim medijima. Očigledno je da se ovim pitanjem nije bavio neko ko poznaje materiju, sve je toliko široko postavljeno da sutra bilo ko može odgovarati, a drakonske kazne će neminovno voditi i ka zatvaranju medija i vrlo moguće i autocenzuri mnogih koji nastupaju u javnosti. PDP se oštro protivi ovom zakonu i osim što ga, naravno, nećemo podržati u NS RS, razmatramo i dalje konkretne korake protiv ovog anticivilizacijskog akta", rekao nam je on.

 

Vukota Goveradica, šef Kluba SDSa, kaže da bi kriminalizacija klevete značila vraćanje verbalnog delikta iz vremena bivše Jugoslavije u zakon.

 

"Ovo su katastrofalna rješenja. Stavljati ovako drakonske kazne to je odlika autokratskih društava. Ja svakako mislim da RS ne bi trebalo da bude takva", rekao je on. Prema njegovom mišljenju, stvarna namjera je sprečavanje novinara da pišu o aferama vlasti.

 

Predlagač izmjena i dopuna Krivičnog zakonika nije se konsultovao sa predstavnicima Udruženja novinara RS, rekla je Mira Kostović, potpredsjednica ovog udruženja za Srnu. Ona je istakla da očekuje da se uvaže stavovi profesionalne novinarske zajednice pri kreiranju konačnog dokumenta.

 

"Udruženje novinara RS će uskoro organizovati javnu raspravu, na kojoj ćemo pozvati ministra, kolege novinare, pravnike, advokate, tužioce i sudije. Najbitnije je da čujemo odgovore na nedoumice koje novinari ističu", istakla je Kostovićeva.