BiH
29.10.2021.
08:45
Poskupljenje transporta i sirovine poljuljalo robnu razmjenu BiH i Kine: Daleki istok sve dalji
Izvor: glas srpske
0
Foto: glas srpske
Robna razmjena BiH i Kine sve je tanja, što osim statistike potvrđuju i privrednici i ekonomisti, koji kao glavne krivce za to navode poskupljenje kontejnerskog transporta, ali i repromaterijala koji na naše tržište stiže sa Dalekog istoka.
Prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH, od početka ove godine do kraja septembra na domaće tržište iz najmnogoljudnije zemlje svijeta stiglo je 73,6 miliona kilograma razne robe, u vrijednosti od oko 408,6 miliona maraka.
Lani je uvezeno više od 104,7 miliona kilograma proizvoda, u vrijednosti većoj od 490,4 miliona maraka. U 2019. godini, prije pandemije, na tržište BiH je iz ove države u istočnoj Aziji uvezeno više od 114,8 miliona kilograma raznih vrsta robe, koja je dostigla vrijednost od oko 540,3 miliona maraka.
BiH iz Kine najviše uvozi električne mašine, nuklearne reaktore, gvožđe i čelik, namještaj, obuću, igračke i farmaceutske proizvode.
Osim uvoza, koji je drastično smanjen, pao je i izvoz robe iz BiH u Kinu. Prema podacima Spoljnotrgovinske komore, BiH je ove godine u ovu zemlju na Dalekom istoku izvezla robu vrijednu 24,4 miliona maraka, dok je lani taj broj iznosio 26,4 miliona maraka, a 2019. godine više od 30 miliona maraka.
U plasmanu robe u Kinu prednjače drvo, aluminijum, cink, namještaj, razni proizvodi od prostih metala, te alkoholna pića i sirće.
Portparol Privredne komore RS Vladimir Blagojević rekao je za “Glas Srpske” da je na svjetskom tržištu došlo do značajnog poremećaja.
- Od svih, prvenstveno se izdvaja poskupljenje raznih repromaterijala koje naše kompanije koriste u svojoj proizvodnji. Zatim, došlo je do ogromnog povećanja cijena transporta robe iz Kine, koje su skočile i do deset puta, a sve to direktno je uticalo na smanjenje uvoza - kazao je Blagojević.
Ekonomista Aleksandar Ljuboja kaže za “Glas” da sa jedne strane, u jeku pandemije, nije ni bilo potrebe za uvozom repromaterijala i pojedinih artikala široke potrošnje, dok sa druge strane to nije bilo ni moguće zbog prekida lanca snabdijevanja.
- Buđenjem ekonomije dolazi do povećanja uvoza gotove robe, robe za široku potrošnju, ali ne u onom obimu u kojem je to nekada bilo, jer ni proizvođački kapaciteti ni tražnja nisu na nivou na kojem su nekada bila - rekao je Ljuboja.
Dodao je da u ovom momentu na svjetskom tržištu nedostaje od dva do tri miliona kontejnera za prevoz, pa da su luke pretrpane.
- Ne možete dobiti robu, transport je skup i sporan. Kada se uzme u obzir da sada prevoz kontejnerom od 12 metara košta oko 10.000 dolara, početkom ove godine je bio oko 5.000 dolara, a u godini prije pandemije oko 3.000 dolara, jasno je o čemu se radi - kazao Ljuboja.
Konkurentnost
Vladimir Blagojević je rekao da svi poremećaji na svjetskom tržištu dovode BiH u neizvjesnu situaciju koju je nepovoljno komentarisati.
- Nemamo mnogo izbora, jedino nam ostaje da se pokušamo snabdijevati iz drugih država osim Kine, ali sigurno je da je repromaterijal koji se koristi u našoj proizvodnji na drugim tržištima još skuplji, što će se direktno odraziti na konkurentnost naših firmi - kazao je Blagojević.