Ali i šta sve ne bi trebalo da dijelimo sa drugima na duštvenim mrežama.

Informacije koje su nakon ovog najnovijeg napada dostupne hakerima uključuju telefonske brojeve, Fejsbuk identifikaciju, puno ime, lokaciju, prethodne lokacije, datum rođenja, adresu e-pošte, privatni status i biografiju korisnika ove društvene mreže iz 106 zemalja svijeta.

Svaki naš “korak” na ovoj društvenoj mreži se pomno prati i bilježi, ponekad i bez našeg znanja, i može da otkrije pregršt informacija, iako vrlo često toga nismo svjesni.

Na raspolaganju hakera je ogroman spektar stvari koje mogu da učine sa nečijim identitetom. Ukoliko dođe do krađe može se desiti čak da neko uzme kredit u vaše ime ili zaključi ugovor, otvori firmu, do onih “manje opasnih” stvari, koje se tiču pokušaja da kompromituje neke druge naloge na društvenim mrežama, lakše uspije da uđe na vaš bankovni nalog ili vas finansijski ošteti.

Ukadeni i podaci osnivača Fejsbuka

Zanimljivu činjenicu kada je u pitanju posljednji napad predstavlja to da se među više od 533 miliona korisnika čiji su lični podaci osvanuli na jednom od hakerskih foruma našao i broj telefona osnivača i izvršnog direktora Fejsbuka Marka Zakerberga.

Biznis Insajer piše da kada su Fejsbuk kontaktirali povodom curenja ovih podataka, a da im je iz kompanije rečeno da su u pitanju stari podaci, dok navode o Zakerbergu nisu željeli da komentarišu.

– To su stari podaci o kojima je već izvještavano 2019. godine. Pronašli smo i riješili ovaj problem u avgustu 2019 – rečeno je iz Fejsbuka.

“Zloupotreba zavisi od zemlje do zemlje”

Stručnjak za bebjednost na internetu i osnivač sajta E-sigurnost Jovan Šikanja kaže za Blic da moramo da imamo dvije stvari u vidu kada pričamo o zloupotrebi podataka. Prvo na šta moramo da obratimo pažnju jeste to koji je set podataka ukraden, a onda i da mogućnost da se ti podaci zloupotrebe dosta varira od zemlje do zemlje

– Svaka zemlja ima svoje sisteme na osnovu kojih vrši nekakvu verifikaciju građana. Na primjer, mi kao jedan od najbitnijih podataka imamo JMBG, koji bi trebalo da bude privatan i da se nikada ne dijeli. U principu, dosta stvari zavisi od same zemlje – kaže Šikanja.

Jesu li društvene mreže sigurne?

U ovom napadu, kako navodi, nisu ukradeni svi podaci koje Fejsbuk o nama ima, što ne znači da u nekom narednom ne bi mogle da budu ugrožene i naše privatne fotografije koje smo nekome slali, kao i prepiske.

– Nisu ukradeni svi podaci koje Fejsbuk ima o nama. Podaci o lozinkama nisu iscurili u ovom napadu, ni druge stvari, kao što su privatne prepiske, fotografije. Ali to što nije iscurelo u ovom napadu ne mora da znači da neće iscuriti u nekom narednom. Moram ipak da napomenem da društvene mreže, i pored svih ovih stvari, možemo smatrati mjestima na internetu koja su sigurnija u odnosu na ostale – ističe on.

Marketinške svrhe

Iako su stari nekoliko godina ovi podaci mogli bi da pruže dragocjene informacije sajber kriminalcima koji koriste lične podatke ljudi da bi se lažno predstavljali. Ovo nije prvi put da je ogroman broj telefonskih brojeva korisnika Fejsbuka otkriven na mreži. Ranjivost koja je otkrivena 2019. godine omogućila je brisanje miliona telefona ljudi sa servera kršeći uslove korišćenja usluge, piše Blic.

Prema Alonu Galu, informacije bi sada mogle da budu korisne hakerima za razne vrste prevara kao i da posluže u marketinške svrhe.

Gal tvrdi da je curenje podataka povezano sa sigurnosnom greškom koja je prvi put otkrivena 2019. a u januaru 2021. godine je ustanovljeno da su hakeri mogli da koriste informacije i za pristup brojevima telefona korisnika.

“Rizik uvijek postoji”

Šikanja kaže da jedino što običan korisnik može da uradi jeste da brine o tome da podatke ostavlja na “sigurnim sajtovima”.

– Ono o čemu bi običan korisnik trebalo da brine jeste gdje ostavlja svoje podatke. Teško je reći da su društvene mreže, jer manje više su sve pretrpile nekakve napade. Savjet je da se, ukoliko već moraju da se ostavljaju podaci, oni ostavljaju na sajtovima koji su dobro poznati. Rizik uvijek postoji i mislim da je to najbolji savjet za sve – istakao je on.

U čemu smo bolji od SAD?

Sagovornik Blica ističe da postoji jedan segment zaštite ličnih podataka građana u kome je Srbija bolja čak i od SAD.

– Mi smo od SAD bolji recimo kada su u pitanju brojevi mobilnog telefona. Ukoliko se dogode napadi koji počinju kao “social engineering” napadi na telefonske kompanije, gdje neko ima vaš broj telefona i onda pokušava da ubijedi operatera da je izgubio karticu ili nešto slično, to se dešava sve zbog toga da bi neko pokušao da vašu karticu koja je aktivna ugasi, a da on dobije pristup mobilnom telefonu. To je jedan od razloga zašto se mobilni telefoni i SMS komunikacija smatraju nesigurnim. Međutim kod nas nije takva situacija, da biste tako nešto uradili kod nas vi fizički morate da odete u poslovnicu sa ličnom kartom, identifikujete se, kako biste napravili tako neku promjenu – navodi Šikanja.