Sagorijevanje nije samo rezultat dugog rada ili žongliranja s previše zadataka, iako oboje igraju ulogu. Cinizam, depresija i letargija karakteristični su za ovo stanje, a najčešće se javljaju kada osoba nema kontrolu nad načinom na koji se obavlja posao.

Fizička i mentalna iscrpljenost, osjećaj mučnine ili straha na samu pomisao na posao, česti osjećaji cinizma, ljutnje ili razdražljivosti kada je posao u pitanju ključni su znakovi sagorijevanja popraćeni osjećaj da osoba više ne može učinkovito obavljati svoj posao. Prema LinkedIn istraživanju četiri od deset radnika izjavilo je da se osjećaju zaglavljenim i iscrpljenim na svom poslu, prenosi "CNBC".

Posao s najvećom stopom sagorijevanja jedan je od najpopularnijih poslova danas, a to je posao voditelja projekata.

U mnogim firmama više od šezdeset odsto projekata nikada ne postigne puni uspjeh, a stres i sagorijevanje često se identifikuju kao glavni krivac. Radi mnogobrojnih projekata kompanija radije puštaju loše projekte da propadnu zatrpavajući zaposlenike drugim projektima. Uticaj sagorijevanja na voditelje projekata ili članove tima obično rezultira smanjenjem učinka tima zbog niskog nivoa energije, trajnog umora i nedostatka motivacije, a projekt tada najčešće pati zbog propuštenih rokova i nepotpune ili loše kvalitete izrade.

Prema istraživanju kojeg je sproveo LinkedIn pedeset odsto stručnjaka u ovom području reklo je da se osjećaju iscrpljeno.

Direktor magistarskog programa medicinskog obrazovanja Univerziteta u Pensilvaniji, Kandi Viens tvrdi kako sagorijevanje ne proizlazi samo iz dugog radnog vremena ili velikog opterećenja, već i konstantni multitasking, strogi rokovi i posredništvo između klijenata, poslodavca i tima. Viens je za svoju knjigu "Burnout Immunity", intervjuisala stotine ljudi koji rade u stresnom radnom okruženju, uključujući bolničke zaposlenike, voditelje projekata i poslovne rukovoditelje.

Firme u svim industrijama zapošljavaju voditelje projekata kako bi držale korak s brzim tehnološkim napretkom i prilagodile se dugotrajnim poremećajima izazvanim pandemijom.

Kako bi pomogao u rješavanju ovih izazova, Institut za upravljanje projektima predviđa da će poslodavci do 2030. godine trebati najmanje 25 miliona ljudi na poslovima upravljanja projektima što znači da će oko dva miliona ljudi trebati ući u to područje svake godine samo da zadrže korak s potražnjom.

Ostali poslovi s najvišim stopama sagorijevanja su oni u zdravstvenom sektoru, poslovi u području socijalne njege, logistici i obrazovanju. Viens za ove poslove ističe kako se nalaze u okruženjima visokog stresa i ljudima nude ograničenu kontrolu nad rezultatima njihovog rada.

Emotivno opterećuju, a zaposleni su primorani nositi se s teškim i osjetljivim situacijama koje brzo iscrpe, a od kojih neke mogu imati ozbiljne posljedice za njihovu dobrobit, kao i njihove porodice i pacijenta, prenosi "N1".