Kako to izgleda u praksi, pokazala je analiza koju je prije nekoliko mjeseci predstavio "Transparency International" (TI) u BiH, a u kojoj se navodi da je samo jedan od devet tužilaca koji rade na predmetima privrednog kriminala i korupcije tokom 2023. godine pokrenuo istragu za visoku korupciju.

Treba naglasiti da kritike na bh. pravosuđe ne stižu samo iznutra, nego i spolja. Dovoljno je podsjetiti šta o svemu misli Evropska komisija.

"Evropska komisija je u svom izvještaju za 2024. godinu pozvala Bosnu i Hercegovinu da intenzivira napore u borbi protiv korupcije na visokom nivou, gdje su i dalje prisutni neefikasnost i političko uplitanje", rekao je prije par dana Alfredo Strippoli, šef Odjeljenja za vladavinu prava Evropske unije u BiH.

Da je bh. pravosuđu potrebna čelična metla, smatra Josip Muselimović, pravni stručnjak, koji ove godine slavi pola vijeka advokatskog iskustva i koji kaže da nije siguran da će je se iko prihvatiti.

"Ja uporno godinama govorim da je pravosudni sustav na jednoj putanji koja neće donijeti dobre rezultate. Zašto? Zato što je nakalemljen na nešto što neće donijeti ploda ni uspjeha. Ovaj pravosudni sustav do sada nije dao pozitivne rezultate, a nije ih ni za očekivati, jer je odavno pod ogromnim uticajem političkih stranaka, jednih, drugih, trećih i svih", kaže Muselimović za "Nezavisne novine".

Kratko i jasno, kako je dodao, naš pravosudni sistem zahtijeva jednu vrlo ozbiljnu reviziju.

"Ali nisam siguran da će se to dogoditi, jer sve što govorimo, nailazi na prepreke. Sve bi moralo biti drukčije", poručuje Muselimović.

Damjan Ožegović, viši istraživač i saradnik za pravne poslove u "Transparency Internationalu", ističe da pravosuđe neće biti nezavisno sve dok ne izmijenimo suštinske propise.

"Pravosuđe, nažalost, nije nezavisno. Pravosuđe nije otporno na korupciju unutar svojih redova. Vidimo da nijedan glavni tužilac Tužilaštva BiH nije dočekao kraj mandata na toj poziciji. Vidimo da su brojni sudije i tužioci optuženi za određene afere. Imamo novi prijedlog zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu (VSTS), koji ne daje najbitnije antikoruptivne mehanizme", rekao je Ožegović za "Nezavisne novine".

Na pitanje da li iko od ljudi koji su odgovorni za ovakvo stanje pokazuje volju da se ono promijeni nabolje, on odgovara da određeni članovi VSTS-a pokazuju volju, ali ne i ključni igrači, odnosno donosioci odluka.

"Vidimo da izvršna vlast ima kontrolu nad pravosudnom vlašću, umjesto da bude obrnuto. Ključni igrači ne pokazuju minimum volje za popravljanje situacije", naglasio je Ožegović.

S druga strane, Đorđe Vujatović, dugogodišnji novinar koji prati slučajeve korupcije i rad pravosuđa, smatra da u pravosuđu u posljednjih nekoliko godina ima nekoliko dobrih iskoraka, ali, kako ističe, decenije nerada su kreirale ovakvo stanje, gdje niko u društvu ne vjeruje u pravni sistem.

"Nažalost, politička kontrola pravosuđa, kao i brojne korupcijske afere, pokazuju da pravosuđe u ovom trenutku u najvećoj mjeri služi, ne za stvaranje pravne sigurnosti, nego obratno. Svjesni su to svi i domaći i ljudi sa strane. Nažalost, čini se da u VSTS-u pokrivaju ovakvo stanje", kaže Vujatović.

Prema njegovim riječima, sam način izbora čelnih ljudi i u institucijama, ali i u VSTS-u, njihov sastav i uticaji sa strane, pokazuju da smo daleko od poštenog pravosuđa.

"Čelična metla, koliko god se spominjala, nije moguća, jer određene elite uvijek nađu zamjenske igrače koji su spremni da održe ovakvo stanje", ističe Vujatović u izjavi za "Nezavisne novine".