Lakše procedure uz strože bezbjednosne kontrole ono je što privrednici žele.

Ovu inicijativu upućenu na adresu Ministarstva civilnih poslova BiH potpisao je Mile Petrović, sekretar Udruženja građevinarstva i industrije građevinskih materijala pri Privrednoj komori RS, koji u razgovoru za "Nezavisne novine" ističe da je to  privredi potrebno već duže vrijeme.

"Mi jednostavno nemamo domaće radne snage. Jedan dio je otišao u zemlje Zapada, jedan dio je pred zalaskom karijere, odnosno završava s poslom. Nemamo mladih ljudi koji su preuzeli ta znanja i vještine kako bismo iz mlađih kapaciteta nadomjestili nedostajuću radnu snagu i s tim u vezi neophodno je kako bi se projekti mogli završavati, kako bi privreda mogla normalno funkcionisati. Bilo bi dobro da se ukinu kvote, da ih nema, da jednostavno bude ulazak radne snage strogo kontrolisan iz bezbjednosnih razloga, a da procedure budu pojednostavljene", objašnjava razloge podnošenja inicijative Petrović.

On ističe da se nada da će u budućem vremenu ta inicijativa sigurno ugledati svjetlost dana, u suprotnom će se javiti problemi.

"Mi ćemo doći tek u probleme ako budemo imali projekte, a ne budemo imali radne snage da ih završava. Mi domaćim kapacitetima to ne možemo završiti, tako da je ovo, može se reći, nasušna potreba privrede. Dosadašnja iskustva sa stranim radnicima u različitim profilima pokazala su se kao vrlo efikasna", tvrdi Petrović za "Nezavisne novine".

Da se Bosna i Hercegovina i Republika Srpska neće moći oduprijeti trendovima koji su zavladali ne samo na tržištu radne snage u BiH i RS, već i u regionu, ali i  svijetu, smatra i Zoran Škrebić, predsjednik Unije poslodavaca RS, ističući da je Hrvatska lani izdala 200.000 radnih dozvola, a da je Srbija stigla blizu 100.000.

"Taj trend će se povećavati i u tim zemljama, a očekujemo da će da bude potreba i u BiH. Ono što mi stalno naglašavamo jeste da treba pojednostaviti procedure dolaska stranih radnika, ali nikako se ne smiju zanemariti sigurnosne provjere koje treba da budu urađene i koje treba možda čak da budu i rigoroznije, ali da proces bude ekspeditivniji i brži", kaže Škrebić za "Nezavisne novine".

Strani radnici su potrebni i Federaciji Bosne i Hercegovine, a prema riječima Adnana Smailbegovića, predsjednika Udruženja poslodavaca Federacije Bosne i Hercegovine, najviše ih nedostaje u oblasti građevinarstva, ugostiteljstva i u industriji.

Oni su nadležnima u ovom entitetu podnijeli jednu sličnu inicijativu, međutim nisu predlagali potpunu liberalizaciju, već proglašavanje deficitarnih zanimanja.

"Predložili smo da ta deficitarna zanimanja imaju slobodan uvoz strane radne snage, da ne moraju podlijegati kvotama, da je brža procedura, a eventualno ona zanimanja koja nisu deficitarna, kojih ima na našem tržištu rada, da oni idu u kvotni sistem. Mi smo išli prema tom modelu da se ne liberalizuje do kraja, nego samo za ona zanimanja koja su deficitarna", kaže Smailbegović za "Nezavisne novine", dodajući da je njihov prijedlog ugrađen u zakon o zapošljavanju stranaca na nivou FBiH, a koji je u proceduri, odnosno je u formi nacrta.

On dodaje da bi zavodi za zapošljavanje ili državna agencija lako mogli ustanoviti koja zanimanja su deficitarna.

Podsjećamo, ukupna kvota radnih dozvola za produženje i novo zapošljavanje stranaca u BiH u 2025. godini iznosi 7.229, od čega se na FBiH odnosi 4.490 dozvola, na RS 2.000, a na Brčko distrikt 739 radnih dozvola.