Italijanski list navodi da Olaf Šolc radi na tome da Rusku Federaciju dovede za pregovarački sto uz pretpostavku da će Kijev prihvatiti teritorijalne ustupke. Takođe se navodi da je Šolc šokiran poražavajućim izbornim rezultatima u dvije njemačke pokrajine - Tiringiji i Saskoj - gdje je većinu osvojila stranka krajnje desnice AfD i Šolc upravo u rješavanju "ukrajinskog pitanja" vidi mogućnost da sačuva svoju poziciju.

Zemlje Briksa i mađarski premijer Viktor Orban već su pokušali da pronađu rješenje, međutim, njemačka inicijativa ima mnogo veću težinu. Radi se o inicijativi predstavnika države koja je druga ili treća najvažnija država globalnog Zapada i ključna država Evropske unije, ali i najvažniji saveznik SAD na evropskom kontinentu.

Ako se zemlje globalnog Juga, predvođene Kinom i Indijom, priključe Šolcovoj inicijativi, vjerovatnoća za mirovne pregovore se znatno povećava. To, međutim, nipošto ne znači da će Ukrajina ili Rusija smjesta podržati takvu inicijativu ili čak uprkos njoj nastaviti s vojnim dejstvima. Čelnici zaraćenih zemalja već su dosad dali mnoge izjave u kojima odbijaju teritorijalne kompromise. Kurska ofanziva ukrajinskih snaga je pri tome dodatno zakomplikovala ideju o primirju.

Iako se načelno znaju početne pozicije Kijeva i Moskve, kada su pregovori u pitanju, jasno je da će se morati postići kompromisi. Isto tako, vraćajući se na ofanzivu u Kurskoj oblasti, pregovaračka pozicija se mijenja. Ideju o primirju duž linije fronta Ruska Federacija ne može da prihvati jer je linija fronta i na njenoj međunarodno priznatoj teritoriji.

Iako je Ruska Federacija uvela četiri ukrajinske pokrajine u svoj sastav, postoje vojno-birokratski termini koji jasno određuju mehanizme djelovanja, uspostavljeni još u jesen 2022. godine. Tako su ove četiri oblasti međunarodno-pravno ukrajinska teritorija koje je Ruska Federacija integrisala u "vojnom stanju". U Kurskoj oblasti, kao i u drugim pograničnim oblastima, Rusija je uvela "srednji nivo reagovanja".

U tom smislu jasno je da Rusija na četiri ukrajinske regije gleda kao na objekat pregovora, ali ne i na Kursku oblast. To u Kremlju stvara određene probleme kada su mirovni pregovori u pitanju. Ukrajinska diplomatija mogla bi da traži od saveznika, pa i od zemalja globalnog Juga, da prisile Rusiju na pregovore.

Rusija u tom slučaju ne bi imala izbora nego ili jasno pokazati da je spremna na dijalog i pregovore čak i u nepovoljnoj situaciji na terenu ili da odbije trgovanje vlastitim teritorijama. Zemlje koje se smatraju saveznicima Rusije, prvenstveno Kina, koja je sama više puta pozvala na pregovore, ne bi bile najsrećnije negativnom reakcijom Moskve, prenosi "Index".

Kremlj se tokom cijelog rata postavljao prema globalnoj javnosti kao strana koja je spremna na pregovore, ali s tim da se uvaže njegovi zahtjevi i realnost na terenu. Međutim, sada kada je situacija na terenu nešto komplikovanija, mogućnost pregovaranja se oštro odbija.

S druge strane, još nije poznato koji je cilj Kijeva u Kurskoj oblasti. Ako je ideja da trguju ruskom teritorijom, to je vrlo malo izvjesno. Postavlja se pitanje za šta bi Ukrajina zamijenila te teritorije. U vojno-strateškom smislu to je tek nekoliko sela i manjih mjesta što u ravnopravnoj razmjeni Ukrajini ne bi donijelo ništa značajno.

Takođe, tražiti osjetno veći komad teritorije ili neki strateški dio, poput NE Zaporožje, nije sasvim realna opcija. Ali svakako jeste izgledno da Ukrajina ne misli da prepusti Ruskoj Federaciji da zauzme teritorije, a da ne dobije ništa zauzvrat.

Sva ta pitanja će se otvarati tek kada Šolcova inicijativa zaživi i ako ga Kina podrži. Zasad kancelar Šolc nije službeno potvrdio da inicijativa postoji. Ako zaista postoji plan njemačkog kancelara i ako se ne radi o još jednoj PR inicijativi, onda bi se ranije pomenuta kontroverzna pitanja otvorila uz mogućnost da se i riješe.

Ipak, zasad i Ukrajina i Rusija, svaka iz svojih razloga, rade na tome da se taj plan ne realizuje, prenosi "Telegraf".