Ispričali su za Blic kako je Milenina hrabra ispovijest raskrinkala Miku Aleksića; kako su saznali za pakao silovanja kroz koji je prošla; ali i o najgoroj mori svakog roditelja kako su u to vrijeme primjećivali sve, a zapravo nisu shvatali ništa.

 

Sve promjene i posljedice na Mileni sam primjećivala. Sve! Ali uzrok mi nije bio ni na kraj pameti. Na sve sam pomišljala, osim da ju je povrijedio neko blizak i od povjerenja – kaže Milenina majka Aleksandra Radulović.

 

Aleksandra Radulović kaže da je za školu glume čula dok je i sama bila dijete, ali nikad nije bila zainteresovana.– Milena i njena mlađa sestra Anja su išle na plivanje, tenis, ples, slikanje. Ali, 2006. godine smo na ljetovanju sreli prijatelje čija je kćerka, Milenina vršnjakinja, već bila u grupi. Milena je poslije toga silno željela da se upiše, otišla je na audiciju i bila primljena. Tako je krenulo – priča Milenina majka.

 

Roditelji su Miku Aleksića vidjeli na prvom roditeljskom sastanku i poslije toga možda i nikad dok je škola trajala.

 

– Do naših malobrojnih susreta je došlo mnogo kasnije, poslije Mileninih ispita na FDU na koje je dolazio, s obzirom na to da je Milena bila Biljanin student. Nije tu bilo nikakvog prijateljstva, iako neki žele to tako da predstave u javnosti. Nikada se s Aleksićima nismo privatno družili – pričaju Radulovići.

 

Mika kao vrhovni autoritet

Navode kako su se djeca na početku plašila Mike i njegove strogoće s obzirom na to da su u grupu primani mali (Iva sa devet, Milena sa 11 godina), neka su u toj fazi i odustajala. Kako je prolazilo vrijeme, prihvatali su ga. Mika im je postajao prijatelj, drugi otac, a i jedini onima koji oca nisu imali. Njegov uticaj rastao je tokom godina. On im je zapravo postao vrhovni autoritet.

 

– Razumio ih je kada bi imali probleme u školi, s vršnjacima, roditeljima, i tada posavjetovao, oni bi ga zapravo uvijek poslušali, slijepo vjerujući, kao mala djeca, ona koja su prvi put ušla na audiciju, iako bi od toga prošlo XY godina. Zapravo, čak i odrasli muškarci, neki naši proslavljeni glumci u maltene srednjim godinama i dalje “zavise” od njegovog mišljenja, pa poslije premijera slušaju razne tirade i torture na svoj račun ili na račun svog rada. Uvijek isti prizor – strogi otac s muštiklom u ruci “popuje” “malom” djetetu koje se smije, pa sluša ozbiljno, pa nešto i odgovori, ali zapravo nikada ne napusti taj nadasve važan razgovor i kritiku. On ih je “najbolje poznavao”, oni su ga voljeli, bili su spremni tijelom da ga brane. I od nas, roditelja, ako ga makar i u šali napadnemo ili ako se s nekim njegovim stavom nismo slagali – ističe Stevan Radulović.

 

Milena i on su, kaže, imali česte sukobe zbog toga.– Često bih je pitao: “Ma, je l’ to tako i nikako drugačije zato što je Mika rekao? Pa šta je on, Bog?”

 

Zle namjere

Tada im, kažu, nije smetalo što je Mika isključivao roditelje, ali bi danas odgovor bio drugačiji.

 

– Odrasla sam baveći se sportom, a nakon toga bila sam pet godina trener. Dešavalo se da prisustvo roditelja često više šteti nego što koristi. Ponavljam, to sam mislila prije. Jer, ako ste normalni, ne pada vam na pamet da je to (isključivanje roditelja) dio strategije i manipulacije. I da neko ko cijeli život radi s djecom može da ima zle namjere – navodi Aleksandra Radulović.

 

Stevanu Mika nikada nije bio po volji.– Meni se Mika nikada nije sviđao. Oduvijek sam imao otpor prema njemu i pokušavao sam da odgovorim Milenu od glume. Nešto mi tu nije bilo kako treba. Ne umijem da objasnim, ali nije mi se sviđao, valjda je to bio instinkt. Govorio sam da je to sekta. Kažnjavao je djecu kada bi kasnila, a nas, roditelje, puštao je da sat duže od predviđenog čekamo djecu i vrtimo se u krug oko škole. Mnogo puta bih poželio da se popnem i vidim šta rade, ali nisam, jer sam znao da bi Mika zbog toga Mileni napravio problem – priča on.

 

Promjene u Mileninom ponašanju

Milenini roditelji primjetili su sve promjene u njenom ponašanju u trenucima kada je ona prolazila kroz najteži period u životu. Ali, šta je razlog, nije im bilo ni na kraj pameti.

 

– Milena je obožavala Mikinu školu. Kao odličan đak i neko ko je stalno čitao, u školi je više štrčala nego što je bila prihvaćena. S druge strane, u Mikinoj grupi, bila je sa sebi sličnom djecom, osjećala je da tu pripada i ta djeca su joj i danas najbolji prijatelji i podrška. Obožavala je sve časove i nikada ih nije propuštala. Iznenada, Milena je u drugom polugodištu četvrtog razreda gimnazije postala buntovna, razdražljiva i svađalački nastrojena. Potpuno suprotno od svega što je do tada bila. Odbijala je da ide u školu, govorila je kako je to gubljenje vremena – kaže Milenina majka.

 

Dodaje da je sa suprugom razgovarala i da su sve opravdavali fazom u sazrevanju.

 

– Razgovarali smo s Milenom, ali prvi put u životu se nismo čuli. Razgovarali smo s psiholozima, s drugim roditeljima, imali su slična iskustva, pa smo sve pripisivali adolescenciji. U sljedećoj fazi, Milena je izgubila samopouzdanje, postala nesigurna. Ko zna koliko sam je samo puta pitala kako je to moguće i šta se s njom desilo. Ali i dalje nisam bila na tragu. Tada mi je svašta prolazilo kroz glavu, ali nikada ono što se zaista dogodilo. Lako je biti naknadno pametan – kaže Aleksandra Radulović.

 

Šok, bol, tuga, ljutnja…

Onda je slijedilo bolno otrežnjenje.

 

– Kada mi je Milena konačno rekla da ju je Mika Aleksić zlostavljao, sručila sam se na pod. Bukvalno. Bilo je ljeto, posljednji dan juna prošle godine. Sjećam se svakog detalja oko nas, znam koliko je tačno bilo sati. Izgovorila je to. Šok! Šok, pa neopisiv bol i tuga. Pa takođe neopisiva ljutnja, životinjski, sve u jednom danu. Da sam ga tada srela, svašta bih mogla da mu uradim. Srećom, bile smo van Beograda. Smirile smo se. Onda sam uskočila u hladno jezero, plivala do besvijesti, da razbistrim glavu. Onda smo ponovo sjele da razgovaramo, pa da vidimo šta nam je činiti – navodi Aleksandra.

 

Veoma je bolno, kaže, to što je Milena kroz sve prolazila ćutke, godinama, sama.

 

– Toliko godina je sve to nosila sama na duši, najprije krivicu i sramotu, a onda je u sljedećoj fazi ćutala da bi nas zaštitila. Koliko je zapravo to pogrešno i koliko bi joj lakše bilo da je ranije rekla, da nije kroz sve prolazila sama – kaže Aleksandra Radulović.

 

Stevan je za sve saznao nešto kasnije.

 

– Uhvatio sam se za glavu, zanemio sam. Milena me je pitala nešto. Htjela je valjda da zna da li sam dobro, ali riječi nisu htjele iz usta. Nisam mogao ništa da izustim. Kada sam se pribrao, pitao sam zašto nam sve ovo vrijeme nije rekla. Mjesec dana nakon što sam saznao sve detalje užasa nisam mogao o tome da govorim – navodi Stevan Radulović.

 

Podrška da progovori

Ni trenutka nisu razmišljali hoće li podržati Milenu u odluci da prijavi Miroslava Aleksića i o jezivom iskustvu progovori javno.

 

– Jedino što smo je pitali bilo je da li je jaka koliko misli da jeste i da li može da izdrži sve što je čeka. Rekla je da ne zna, ali da je sigurna da više ne može da ćuti i da ne želi da bude čuvar zla. Rekli smo: “U redu, ako je tako, onda idemo. Spremni smo da se suočimo s čim god treba”.

 

Stevan kaže da prati kampanju koju posljednjih dana vodi druga, Aleksićeva strana, i da sluša komentare da djevojke koje su Miku optužile sve rade zbog slave.

 

– Neko je rekao da “svakom ko tako misli, želi pet minuta takve slave iz pakla”. Mi, koji smo na svojoj koži to osjetili, ne bismo tu “slavu” poželjeli ni najvećem neprijatelju. Ima onih koji tenedenciozno komentarišu, i onih drugih koji to čine iz neznanja. Milena je prije ovog istupa i prije svoje 26. godine snimila, ukupno u Srbiji i Rusiji pet filmova, deset serija i igrala je u dvije predstave. To je njen saldo, a tek je na početku. O ovim drugima ne bih više ni riječ – kaže Milenin otac.

 

Ništa više neće biti isto

Nakon što je priča objavljena, ipak je bilo mnogo više podrške nego kritike. Javljali su im se rođaci, prijatelji, poslovni poznanici i saradnici, sasvim nepoznati ljudi. Na ulici, preko društvenih mreža, sa svih kontinenata. Danas, poslije osam mjeseci, svjesni su šta je Milenin i Ivin istup značio za cijelo društvo, za sve djevojčice i djevojke, žene.

 

– U početku o tome nismo razmišljali, niti je iko od nas mogao da nasluti šta će se desiti nakon što Milena i Iva progovore javno. Milenin jedini cilj bio je da Mika Aleksić više nikada ne priđe nijednoj djevojčici i naudi joj. Ona je taj cilj postigla. To što je čitav region reagovao govori nam koliko su seksualno uznemiravanje i zlostavljanje prisutni, a koliko se malo o tome govori na pravi način, a ne tabloidno. Sada je jasno i da više ništa neće biti isto, da je stasala nova generacija žena. Više nijedan zlostavljač neće moći mirno da spava računajući na višedecenijsko ili večno ćutanje žrtava – zaključuje Aleksandar Radulović, piše Blic.