Na lokalnim izborima održanim 2020. godine, u trci za (grado)načelnike, bilo je 5,98 odsto nevažećih listića, a za odbornike/vijećnike 5,12 odsto.

Na izborima održanim u nedjelju, a prema juče popodne saopštenom presjeku, zabilježeni su procenti od 6,52, odnosno 5,49 odsto nevažećih listića.

Zanimljivo je da je CIK, nekoliko sedmica prije ovogodišnje predizborne kampanje, tvrdio da se radi s ciljem smanjenja broj nevažećih glasačkih listića.

"CIK planira profesionalizovati biračke odbore, edukovati starije osobe, smanjiti broj političkih subjekata, promijeniti format glasačkih listića, uvesti opciju 'nisam zadovoljan/a ponuđenim opcijama', te primijeniti digitalne tehnologije kako bi se smanjio broj nevažećih listića", rekli su tada iz CIK-a.

Ipak, desilo se potpuno suprotno, a upućeni kao razloge navode niz faktora. Tako Aleksandar Stojanović, novinar iz Banjaluke, kaže da je povećan broj nevažećih listića zapravo posljedica novog pravila da se može glasati za najviše tri odbornika na jednoj listi.

"To pravilo jeste generalno dobro, što vidimo i po broju ličnih glasova mnogih odbornika na ovim izborima u poređenju sa prethodnim. Međutim, jedna od mana je i to što birači možda nisu bili dovoljno upućeni, pa su označavali više ljudi. I, da se ne lažemo, tokom brojanja sigurno je bilo 'doiksavanja', kako bi se neki listić, koji nekome ne ide u prilog, pretvorio u nevažeći", kaže Stojanović za "Nezavisne novine".

I jedno i drugo je, dodaje, nemoguće spriječiti u potpunosti. Toga će, smatra, uvijek biti.

"Ali, većom edukacijom birača i boljom komunikacijom, birači se mogu bolje upoznati s tim pravilom. Kad je riječ o 'doiksavanju', CIK bi apsolutno trebao više povesti računa i povećati kontrolu biračkih odbora. Nevjerovatno je da se trenira strogoća na pitanju preuranjene kampanje, dok se kod ovih stvari ne radi ništa ili veoma malo", kaže Stojanović.

Politikolog Nikolina Lozo kaže da je, kada govorimo o nevažećim listićima, primijećeno da se na ovim izborima povećao njihov broj, a razlog možemo tražiti u tome što glasači izlaze na glasanje kako njihov glas ne bi bio zloupotrijebljen u slučaju da ne izađu na izbore.

"Ovu tezu postavljamo na osnovu toga što i građani sami govore da je bolje izaći i prekrižiti glasački listić nego da ne izađu na glasanje. S druge strane, sada imamo i strože kontrole prilikom pomoći drugog lica kod glasanja i dosta starije populacije nikada nije glasalo samostalno već im je neko pomagao i često je to bio predmet zloupotrebe političkih partija", istakla je Lozo za "Nezavisne novine".

Prema njenim riječima, nadležni treba da se ozbiljnije pozabave problemom nevažećih listića.

"Ali, nažalost, ni za jednostavnije probleme nemaju rješenje, a ne za jedan ovakav problem koji je dosta apstraktnije prirode jer sigurne uzroke za njega ne možemo znati", poručuje Lozo.

Iz CIK BiH su nam rekli da slijedi analiza nevažećih listića.

"Centralna izborna komisija BiH će, nakon što potvrdimo izborne rezultate, izvršiti i analizu nevažećih glasačkih listića. To zaista zahtijeva dublju analizu", rekli su iz CIK BiH za "Nezavisne novine".

Podsjetimo, kada je riječ o nevažećim listićima, prosjek u zemljama članicama OEBS-a na bazi uzorka od 40 država članica iznosi 1,5 odsto, dok je procenat u BiH, kako se ispostavilo i na ovogodišnjim izborima, višestruko veći.