Foto: twitter

Napominjemo, sve ovo su stavovi koje Moskva koristi za opravdanje za ratni sukob i nisu mišljenje redakcije našeg portala.

Ko su militanti protiv kojih se bori Vladimir Putin?
 
Moskva tvrdi da je Rusija godinama pozivala zapad da istraži slučaj kršenja ljudskih prava, ubijanja i ratnih zločina koje je Kijev vršio od 2014.

Tvrdi i da su većinu tih zločina sproveli "neonacisti" i to protiv ruskog naroda i onih koji govore ruski jezik.
 
Kako navode, zapad je izabrao da ignoriše kršenje ljudskih prava koje je izvršio režim u Kijevu.
 
Prema navodima engleskog Sputnjika, kako su "nacionalisti i neonacisti" dobijali na snazi širom zemlje, suočili su se sa pokretom "anti Majdan", što je rezultiralo sukobom 2. maja 2014. u Odesi, a što je zapamćeno kao jedna od najmračnih stranica istorije Ukrajine.

U uličnim borbama "neonacista", kako ih zvanična Moskva naziva, i pobornika "anti Majdana", ovi drugi su se zabarikadirali u lokalnoj sindikalnoj zgradi. Podsjetimo, o tom sukobu u Odesi postoje oprečni izvJeštaji. Kako tvrdi Moskva, "neonacisti" su opkolili zgradu i zapalili je.
 
Izvještaji govore da su obje strane koristile Molotovljeve koktele i da su napadi dolazili i iz zgrade i van nje.

Kada je plamen stigao do drugog i trećeg sprata zgrade, više stotina ljudi izašlo napolje pokušavajući da pobjegnu. Među njima, 10 je stradalo odmah, 32 od poslijedica opekotina i gušenja u dimu, dok je 250 uspelo da pobjegne od smrti, ali sa ozbiljnim povrijedama.



Moskva: Ratni zločini nacionalističkih dobrovoljaca razotkriveni, ali nisu kažnjeni

Demonstracije su se prenijele i na ostala područja u Ukrajini. U Donjeckoj oblasti preovladao je pokret "anti Majdana", pa su se te ukrajinske pokrajine našle u otvorenoj višemjesečnoj oružanoj pobuni protiv nove centralne vlade tražeći službeni status ruskog jezika i veću autonomiju.
 
Moskva tvrdi da je Kijev tada, osim raspoređivanja regularnih trupa u gradove u Donjecku i Lugansku, poslao i nekoliko takozvanih "volonterskih bataljona", grupa uglavnom nacionalista, koje finansiraju ukrajinski oligarsi bliski novoj vlasti, piše Sputnjik na engleskom.
 
Njihovi članovi su, tvrdi Moskva, umješani u ratne zločine, počevši od ubijanja do silovanja.
 
Jedan bataljon, nazvan "Tornado", Kijev je u decembru 2014. raspustio nakon brojnih izveštaja o njihovim zločinima, ali pripadnici nikada nisu procesuriani, a mnogi su prešli u druge bataljone.
 
Zločini drugog bataljona, pod nazivom "Ajdar" su istraženi, dokumentovani i poslati Amnesti internešnalu, ali nisu kažnjeni.

 
Jedan od brojnih zločina otkrila je milicija Donjecke republike u blizini rudnika "Komunar", gde su otkopana tijela četiri žene i nekoliko muškaraca. Svi su bili civili. Vezani su, mučeni i ubijeni mecima u glavu, dok su nekima čak i odrubili glavu. Moskva tvrdi da su jednu od žena borci bataljona silovali.
 
Optužuju Kijev za nezakonit progon, zatvaranje i ubistva opozicionara i novinara


 
Moskva tvrdi da su zločini tih "neonacista" zapisani u takozvanoj "Bijeloj knjizi", koje je Ministarstvo spoljnih poslova Rusije objavilo, a tiču se poslednjih osam godina.
 
Sredinom juna 2014. godine, samo pet meseci od preuzimanja vlasti, nove ukrajniske vlasti su počele da krše ljudska prava, slobodu štampe, tako što su pretresali demonstrante, novinare i branili brojnim medijima da uđu u zemlju, tvrdi opet Moskva.
 
Vlast u Moskvi tvrdi da su za pretnje i kidnapovanje političkih protivnika u Ukrajini odgovorne upravo te grupe, a da su ti slučajevi do danas ostali nerešeni.
 
Kao primjer, Moskva navodi slučaj novinara Oleza Buzine, novinara koji je kritikovao vlast u Kijevu, a koji je ubijen 2015. godine ispred svog stana u Kijevu.
 
Taj slučaj ubistva do danas nije riješen.
 
Moskva tvrdi da je ubistvo vezano za to što je novinar bio proruski orijentisan i pristalica "Anti Majdan" pokreta, a i sam je govorio da dobija prijetnje smrću od ukrajinskih militanata.
 
Moskva: Diskriminacija svega što je u vezi sa Rusijom
 
Osim što je dozvoljavalo da zločini prođu nekažnjeno i što su lovili svoje političke protivnike, ukrajinsko rukovodstvo je često podsticalo diskriminaciju svega što je u vezi sa Rusijom i ruskim jezikom, tvrdi Moskva.
Ova politika se, tvrdi Rusija, pokazivala u različitim oblicima: od relativno bezazlenih poziva da se građani uzdrže od kupovine ruskih proizvoda, do otpuštanja ruskih akademika koji predaju rusku književnost, pritvaranja putnika koji govore ruski, zvaničnih zabrana pojedinih ruskih proizvoda, crtanja kukastih krstova na spmen obeležjima iz Drugog svetskog rata.O
 
Moskva optužuje Kijev da je u prethodnim godinama zabranio mnogim Rusima, koji imaju rođake u Ukraijini da uđu u zemlju, čime su im narušili slobodu kretanja i razdvojili porodice.
 
Šef ruske diplomatije Sergej Lavrov, optužio je juče, na sastanku lidera Donjecke republike i Luganska, Kijev da je na tim teritorijama sproveo genocid. Najavio je i da će Rusija u sedištu Ujedinjenih nacija prikazati fotografije kao svedočanstvo o zločinima za koje optužuje Ukrajinu.
 
 
Pratite Cafe.ba putem društvenih mreža FacebookTwitter, Instagram i VIBER zajednice.
Tagovi

Vaš komentar


Komentari ( 0 )