Analitičar Faruk Hadžić navodi da smo 2021. za 100 KM mogli kupiti 31,3 kilograma riže, dok danas za isti iznos dobijamo samo 22,2 kilograma.

Također, dok je prije tri godine 100 KM bilo dovoljno za 91 kilogram brašna, danas se za taj iznos može kupiti samo 66,7 kilograma.

Što se tiče junetine, umjesto 7,4 kilograma, sada za isti novčani iznos možemo dobiti samo 4,8 kilograma, a količina krompira koja se može kupiti za 100 KM smanjila se sa skoro 143 na samo 50 kilograma.

Ekonomski stručnjak Igor Gavran izjavio je za “Avaz” da već dugo ne postoje opravdani razlozi za rast cijena hrane, budući da su globalne cijene većine prehrambenih proizvoda opale, izuzev pojedinih proizvoda poput kafe i kakaa.

Ističe da su i cijene energenata niže nego što su bile i da postoje brojni razlozi za smanjenje, a ne povećanje cijena hrane.

“I cijene energenata su također niže nego ranije i mnogo je razloga da hrana pojeftinjuje, a malo ili nimalo da poskupljuje.  Posebno u BiH, gdje su cijene mnogih proizvoda i danas nadrealno visoke i čija su poskupljenja pravdana višim troškovima, koji su u međuvremenu smanjeni kao, npr., cijene goriva”, kaže Gavran.

Osim toga, Gavran navodi da iako je najavljeno poskupljenje struje za privredu, već visoke profitne marže omogućavaju apsorpciju ovih povećanih troškova bez prenošenja na potrošače.

Upozorava da bi, i pored toga što postoji prostor za smanjenje cijena, realno ne očekuje takve poteze.

“Naravno da bi to povećalo troškove, ali ako uzmemo u obzir da su cijene i profitne marže već previsoke, ima sasvim dovoljno prostora da se ovo poskupljenje apsorbuje smanjenjem ekstra profita i da se cijene za potrošače ne povećavaju. No, i dalje će biti prostora i za smanjenje mnogih cijena, iako ga, nažalost, ne očekujem”, zaključuje Gavran.