Svijet
04.04.2024.
20:02
RANG LISTA "New York Times": Evo ko su najnepopularniji lideri na svijetu!
Izvor: Agencije
0
Foto: Telegram
"Njujork tajms" tvrdi da iza nepopularnosti stoje četiri faktora: inflacija, imigracija, nejednakost i dužina mandata
Nijedan američki predsjednik nije imao lošiji rejting od Džozefa Bajdena u ovom periodu svog mandata, piše "Njujork tajms".
Međutim, mnogi lideri zapadnih demokratija imaju negativnije ocjene čak i od Bajdena i to u godini kada više od polovine svjetske populacije izlazi na izbore.
Prema podacima "Njujork tajmsa" dobijenim u istraživanju koje je sprovedeno od 26. februara do 6. marta ove godine, najnepopularniji je njemački kancelar Olaf Šolc čiju politiku ne odobrava 75 odsto birača.
Drugi na ljestvici nepopularnosti je francuski predsjednik Emanuel Makron, čiju politiku ne podržava 71 odsto stanovništva, slijede predsednik Južne Koreje i premijer Japana.
Na petom mjestu nepopularnosti našao se britanski premijer Riši Sunak sa 66 odsto onih koji ga ne podržava, a slijedi premijer Kanade Džastin Trudo sa 59 odsto.
Američki predsjednik Džozef Bajden našao se na sedmom mjestu i njegovu politiku ne odobrava 54 odsto ispitanika. Najmanje nepopularan je belgijski premijer Aleksandar de Kro.
"Njujork tajms" tvrdi da iza nepopularnosti stoje četiri problema: inflacija, imigracija, nejednakost i dužina vremena provedenog na vlasti.
Rast cijena uticao je na to da se birači naljute, a nisu zadovoljni ni riješenjima koje su vlade preduzele da je zaustave. Mnoge centralne banke podigle su kamatne stope kako bi usporile rast cijena, a veće kamate poskupljuju zajmove, plaćanja kreditnim karticama i hipoteke.
SAD i Evropa su se posljednjih deset godina suočile sa višestrukim migracionim krizama. Iako imigracija može da ima svoju prednost, posebno u odnosu na rastuće ekonomije i smanjenje inflacije, ljudi su zabrinuti da imigranti koriste vladine resurse, zapošljavaju se i utiču na smanjenje plata, a mijenjaju i kulturu zemlje. To stvara osjećaj haosa i bezakonja, za koje birači krive svoje vođe.
Zato se odlučuju da podrže desničarske kandidate, što se desilo u Holandiji i Italiji. Ovi političari često žele da zaustave imigraciju.
Širom svijeta velike kompanije postaju sve veće, a nekoliko pojedinaca upravlja bogatstvom koje prevazilazi budžet čitave zemlje. To je doprinelo većem nepovjerenju prema elitama, ljudi smatraju da su oni koji su na funkcijama iskoristili svoju moć da obogate sebe i svoje prijatelje.
Četvrti faktor "Njujork tajms" objašnjava tako što postoji tendencija da se glasači zamore od nacionalnih lidera što su duže na vlasti.
Najveća japanska partija u posljednjih sedam decenija većinom je vodila zemlju. Lideri ili stranke u Francuskoj, Kanadi i Velikoj Britaniji vladaju od sedam do 14 godina. U SAD demokrate drže Bijelu kuću 11 od 15 poslednjih godina.