Svijet
aN.aN.NaN.
aN:aN
Raspad zajedničke istrage o havariji Sjevernog toka, osam metara široke pukotine na gasovodu
Izvor: RTS
0
Foto: RTS
Osam metara široka rupa na cijevi gasovoda Sjeverni tok može jedino da bude rezultat eksplozije, tvrde njemački istražitelji na osnovu fotografija koje je na mjestu havarije napravio podvodni dron Bundesvera. Švedska i Danska protiv zajedničke istrage o eksplozijama na Sjevernom toku 1 i 2.
Zajednički tim istražitelja iz Njemačke, Švedske i Danske prestao je da postoji i prije nego što je počela objedinjena istraga događaja koji su doveli do havarije gasovoda Sjeverni tok 1 i 2, javljaju njemački mediji pozivajući se na izvore iz vlade.
Zajednički istražni tim, koji su nakratko činili stručnjaci iz Švedske, Njemačke i Danske, više ne postoji pošto su, prvo Šveđani, a ubrzo zatim i Danci istupili iz tijela zamišljenog kao međunarodni mehanizam za sprovođenje istraga.
Razlog raspada zajedničke istrage je odbijanje Švedske da dijeli povjerljive informacije sa drugim državama, što bi, prema odredbama Evropske agencije za saradnju na polju krivičnog prava, bila obaveza vlade u Stokholmu.
"Švedska je odbila prijedlog za formiranje Zajedničkog istražnog tima pod okriljem agencije Evrodžast jer bi takva zajednička istraga uključivala sporazume prema kojima bi Švedska bila obavezna da dijeli informacije iz sopstvene istrage koje smatra povjerljivim", rekao je šef švedskog istražnog tima Mats Ljundkvist.
"Ovakve povjerljive informacije iz naše istrage direktno su povezane sa nacionalnom bezbjednošću", rekao je Ljundkvist švedskim medijima.
Odmah poslije Šveđana, iz zajedničkog tima povukli su se i Danci, čime je ideja da će havariju Sjevernog toka istraživati bilo kakav međunarodni tim nepovratno propala.
Nijemci na dnu mora
Njemačka federalna policija okončala je prvu fazu istrage sabotaže Sjevernog toka 1 i 2 i predala nalaze na dalju analizu, rekla je portparolka njemačkog ministarstva unutrašnjih poslova, četiri dana pošto su se ronioci Bundesvera spustili na dno Baltika, kako bi pokušali da prikupe dokaze.
Na fotografijama koje su načinili podvodni dronovi Bundesvera vide se osam metara široke pukotine na cijevima gasovoda, što, kako navode nemački eksperti, može biti jedino rezultat podmetnutih eksplozija, pišu njemački mediji.
Odmah zatim, njemačko tužilaštvo otvorilo je istragu o "detoniranju eksplozivne naprave", "protivustavnoj sabotaži", uz naznaku da se radi o istrazi "od posebne važnosti".
Gasovodi Sjeverni tok 1 i 2 su 26. septembra pogodile četiri eksplozije, koje su zabeležili i seizmički aparati. Prema procjenama, snaga eksplozija odgovara detonaciji 500 kilograma trinitrotoluola.
Poslije eksplozija, netaknuta je ostala samo jedna cijev gasovoda Sjeverni tok 2.
Eksplozije su se dogodile u granicama danske i švedske ekonomske zone na dubini od oko 80 metara, što je stručnjake navelo na zaključak da je cijela akcija mogla biti izvedena na nekoliko načina.
Prema prvom scenariju, eksplozije su rezultat podvodnih mina, koje su na cijevi gasovoda mogli da postave ronioci ili podmornice i koje mogu biti aktivirane mjesecima ili čak godinama pošto su postavljene. Eksplozije su, takođe, mogle biti rezultat naprava koje su postavili podvodni dronovi.
Šta su na dnu Baltika pronašli Šveđani
Švedski tim istražitelja potvrdio je da su gasovodi Sjeverni tok 1 i 2 oštećeni u eksplozijama, navodeći da je, tokom prethodnih dana, "pojačana sumnja" da se radi o sabotaži.
"Potvrđujemo da je bilo detonacija na Sjevernom toku 1 i 2 unutar švedske ekonomske zone u kojima je pričinjena znatna šteta na gasovodu. Istraga mjesta eksplozije pojačala je sumnju da se radi o sabotaži", naveo je šef istražitelja Mats Ljundkvist.
Šef švedskih istražitelja je takođe naveo da su na mjestu eksplozije pronađeni dokazi koji će biti dodatno ispitani, ističući da se radi o "veoma osjetljivom slučaju".
Potvrđene su ranije tvrdnje seizmologa u Švedskoj i Danskoj, koji su odmah nakon ovih događaja 27. septembra registrovali snažne podvodne eksplozije. U istrazi, koja je počela prije nedjelju dana, učestvovali su i policija, Obalska straža i oružane snage.
Šveđani, za sada, nisu identifikovali moguće počinioce sabotaže, navodeći da će u nastavku istrage biti jasno da li će biti pokrenuti sudski procesi.
Dvadeset radnih dana za ruski zahtev za pokretanje istrage
Rusko ministarstvo spoljnih poslova zatražilo je u četvrtak objašnjenja od Danske, Švedske i Norveške zbog čega vlasti u Moskvi i kompanija "Gasprom" nisu uključeni u istragu o eksplozijama u kojima su onesposobljeni gasovodi Sjeverni tok 1 i 2.
"Rusija, naravno, neće priznati kvazirezultate takve istrage, ukoliko ne budu uključeni ruski stručnjaci", saopštilo je rusko ministarstvo spoljnih poslova nakon sastanka da diplomatama iz ove tri države.
Ruska reakcija je uslijedila pošto su danske vlasti obavijestile kompaniju "Nord strim AG", koja je vlasnik gasovoda, da neće moći da pošalje istražitelje do okončanja zvaničnih istraga.
"Ukoliko pozivi na saradnju i dalje budu ignorisani, smatraćemo da ove tri evropske zemlje nešto kriju ili prikrivaju počinioce terorističkog napada", saopštilo je rusko ministarstvo spoljnih poslova.
Njemački Špigel je objavio da su SAD letos upozorile nekoliko evropskih zemalja da postoji mogućnost napada na Sjeverni tok 1 i 2, ali su ta upozorenja bila neodređena i iz njih se nije moglo zaključiti ko bi to mogao učiniti.
Rad gasovoda "Sjeverni tok" obustavljen je krajem avgusta zbog problema sa remontom "Simensovih" turbina, ali su cijevi ostale napunjene gasom. Druga trasa ovog gasovoda, "Sjeverni tok 2", vrijedna 11 milijardi dolara, izgrađena je prošle godine, ali zbog niza političkih razloga nikada nije puštena u komercijalnu upotrebu.
Ruski "Gasprom" je platio polovinu troškova izgradnje, dok su ostatak troškova finansirali britanski Šel, austrijski OMV, francuski Anži, te njemačke kompanije Uniper i Vinteršel DEA.