Iako se ekonomije zemalja EU i BiH teško mogu porediti, iz ovih podataka se vidi da su i zemlje Evropske unije u problemu, odnosno da imaju slab rast.

Tako je procjena da će BiH u prvom kvartalu imati rast od 2,6 odsto, što znači da od zemalja EU samo Irska ima veći rast koji je iznosio čak 9,7 odsto.

"U prvom kvartalu 2025. godine, sezonski prilagođeni BDP je porastao za 0,6% i u evrozoni i u EU, u poređenju sa prethodnim kvartalom", navodi se u procjeni koju je objavio Eurostat, statistički zavod Evropske unije.

U saopštenju stoji da je u četvrtom kvartalu 2024. godine, BDP porastao za 0,3% u evrozoni i 0,4% u EU.

"U poređenju sa istim kvartalom prethodne godine, sezonski prilagođeni BDP je porastao za 1,5% u evrozoni i za 1,6% u EU u prvom kvartalu 2025. godine, nakon +1,2% u evrozoni i +1,4% u EU u prethodnom kvartalu. Irska (+9,7%) je zabilježila najveći porast BDP-a u poređenju sa prethodnim kvartalom, zatim slijede Malta (+2,1%) i Kipar (+1,3%). Najveći padovi zabilježeni su u Luksemburgu (-1,0%), Sloveniji (-0,8%), Danskoj i Portugalu (obje -0,5%).

U poređenju sa istim kvartalom prethodne godine, zaposlenost je porasla za 0,7% u evrozoni i za 0,4% u EU u prvom kvartalu 2025. godine, nakon +0,8% u evrozoni i +0,6% u EU u četvrtom kvartalu 2024. godine.

"U prvom kvartalu 2025. godine, Hrvatska (+1,0%) i Španija (+0,8%) zabilježile su najveći rast zaposlenosti u poređenju sa prethodnim kvartalom. Najveći pad zaposlenosti zabilježen je u Rumuniji (-2,1%), Estoniji (-0,8%), Litvaniji i Poljskoj (obje -0,6%).

Sa druge strane, iz Centralne banke BiH nedavno su objavili da preliminarna procjena godišnje stope rasta realnog BDP-a za prvi kvartal 2025. godine iznosi 2,6%, prvenstveno usljed nastavka rasta aktivnosti uslužnog sektora i prosječnih realnih plata.

Ekonomista Igor Gavran kaže za "Nezavisne novine" da je EU u veoma nepovoljnoj situaciji već godinama, gdje vodeće ekonomije balansiraju na granici recesije i većina članica je "zadovoljna" ako ima stope rasta makar minimalno iznad 0%.

"Ove stope su skoro na nivou statističke greške i nije nikakav ozbiljan rast, već stagnacija, a u nekim slučajevima i potpuna iluzija, gdje realna ekonomska aktivnost u stvari pada. Razlozi su primarno interni - EU nanosi sama sebi štetu sankcijama prema Ruskoj Federaciji i napuštanjem njenog tržišta, a da nije pronašla odgovarajuće alternative (jeftinije ruske energente i sirovine zamjenjuje skupljim, a nije pronašla adekvatno novo izvozno tržište da zamijeni rusko), troši enormna sredstva koja realno nema za finansiranje Ukrajine, tehnološki zaostaje i ne investira dovoljno u konkretan ekonomski razvoj", naglasio je Gavran.

Dodao je da se EU sada suočava i s američkim visokim carinama, a ne preduzima dovoljno da ojača veze s alternativnim partnerima poput Kine, Japana i drugih.

"Jednostavno EU djeluje izgubljeno u svakom smislu. Međutim, BiH se ne može tješiti višim stopama rasta, jer one za nas nisu visoke nego daleko, daleko ispod potreba. BiH je zaostala već decenijama i bez višestruko viših stopa rasta, naša ekonomija je kao na drugoj planeti u odnosu na razvijeni svijet. Ove stope koje imamo nisu visoke ni po kakvim kriterijima, naprotiv. Kriza ekonomije EU nije nikakva utjeha, nego samo najava da naša ekonomija može očekivati još gore rezultate uz punu ovisnost o EU. Statistika ne govori sve. Ne smijemo živjeti u iluzijama poput fantazija da smo "bolji od Njemačke". Zemlje EU su već na veoma visokom nivou razvoja i čak i uz stagnaciju taj nivo je nedostižno visoko iznad nas. I koliko god loše oni sada upravljali ekonomijom, imaju dovoljno rezervi da mogu i griješiti neko vrijeme pa opet se oporaviti kasnije. BiH nema taj luksuz, mi moramo veoma mnogo napredovati samo da bismo smanjili zaostajanje", zaključio je Gavran.