Svijet
04.10.2022.
19:29
Raste bijes širom EU: "Njemačka pokazala srednji prst ostatku Evrope"
Izvor: Jutarnji list
0
Foto: Agencije
Dok je prije deset godina, kad se evrozona oporavljala od krize, Njemačka insistirala na strogoći, odnosi u Evropi danas su se bitno promijenili.
Sad je, kako piše Politiko, ostatak Evrope bijesan na Njemačku zbog njenog nekontrolisanog trošenja na subvencije za potrošnju energije kojim će, kako smatraju druge evropske zemlje, još više zaoštriti politički eksplozivnu podjelu na bogate i siromašne.
Svakako ne pomažu ni tenzije zbog činjenice da je Njemačka neodgovorna zavisnost od ruskog gasa u prvom redu i dovela do energetske krize evropskog bloka, prenosi Jutarnji list.
Rastu neslaganja u EU oko ogromnog njemačkog paketa subvencija najavljenog prošle nedjelje za ublažavanje punog učinka energetske krize na privatne potrošače i preduzeća vrijednog 200 milijardi evra, naročito među teškašima kao što su Italija i Francuska. U Politiku ocjenjuju da će se ove pritužbe vjerovatno rasplamsati na samitu EU u petak u Pragu, gdje će se čelnici pozabaviti pitanjem rastućih troškova energije i njihovim ekonomskim posljedicama.
"Njemačka je ovim paketom pokazala veliki srednji prst ostatku Evrope. To je usijalo atmosferu u drugim zemljama", rekao je jedan zvaničnik EU kojeg citira Politiko.
Duboki džepovi
Duboki džepovi Njemačke, u koje ta zemlja rado poseže, seme su razdora koja je već ranije uzrokovalo probleme tokom pandemije koronavirusa, kad su sve zemlje trošile milijarde za spasavanje svojih ekonomija. Prema kritikama koje dolaze iz drugih evropskih zemalja, ogromna finansijska moć Njemačke omogućila je toj državi spasavanje sopstvene ekonomije, dok su siromašnije nacije pucale po šavovima. To otvara velike podjele na jedinstvenom tržištu na kojem njemačke kompanije imaju prednost pred konkurentima, budući da ih u velikoj mjeri financira država.
U drugim državama EU naglašavaju da Njemačka sad ima teret odgovornosti da pokaže solidarnost, a ne samo da se brine o sebi, posebno zbog uloge Berlina u pomaganju Gaspromu da uspostavi dominaciju u Evropi, kao i zbog toga što njemačka potraga za novim načinima snabdijevanja gasom diže cijene za sve ostale.
"Nijemce više brine snabdijevanje gasom, nego cijena, ali za ostalih 26 zemalja to nije tako", rekao je italijanski ministar energetike Roberto Cingolani za televiziju RAI.
Kritikujući njemački pristup koji ne vodi računa o ostalima, Evropska komisija je u ponedjeljak pozvala zemlje da koordiniraju svoje mjere spasavanja i izbjegnu potkopavanje jedinstvenog tržišta.
"Akcije preduzete na nacionalnom nivou imaju važne učinke na druge države članice, zato je koordinisani pristup na evropskom nivou važniji nego ikad", rekao je u ponedeljak poverenik EU za ekonomiju Paolo Đentiloni nakon sastanka ministara finansija.
Ljut je i Dragi
Čak je i italijanski premijer u odlasku Mario Dragi Njemačkoj uputio ukor.
"Ne možemo se podijeliti prema našem fiskalnom manevarskom prostoru, potrebna nam je solidarnost", izjavio je.
Gvido Kroseto, saosnivač Braće Italije, stranke za koju se očekuje da će voditi buduću italijansku vladu, napisao je na Tviteru da odluka Njemačke "koja nije dogovorena, nije podijeljena s ostalima i nije iskomunicirana, prijeti samom korijenu racionalnosti Unije".
Politiko piše i da Pariz zvuči iznerviran njemačkim samostalnim potezima.
"Ključno je da očuvamo jednake uslove na tržištu za sve države članice evrozone, kao i za sve države uopšteno. Ako nema konsultacija, ako nema solidarnosti, ako nema ciljane podrške poslovanju i poštovanja jednakih uslova, rizikujemo fragmentaciju evrozone", rekao je francuski ministar finansija Bruno Le Mer.
Činjenica da se Njemačka protivi blokadi uvoza ruskog gasa u cijeloj EU, kako bi se sama izborila s energetskom krizom, dolivanje je ulja na vatru. Njemačka je sad na meti kritika brojnih evropskih političara, pogotovo u svjetlu činjenica da je svojevremeno ona insistirala na fiskalnoj odgovornosti kad se radilo na spasavanju zemalja kao što su Grčka, Portugal i Irska toom krize u evrozoni.
Sebična politika
Njemačka sebična politika, koja je započela sa subvencijama tokom krize sa kovidom 19, sad je nastavljena i u krizi do koje je velikim dijelom dovela njemačka energetska politika zavisnosti od Rusije, prenosi Jutarnji list.
To, ocjenjuju u drugim evropskim zemljama, dovodi do podrivanja ideje o zajedničkom tržištu jednakih šansi. Politiko piše da se rasprava o novootkrivenom njemačkoj rasipništvu nadvija nad nadolazećom reformom Pakta o stabilnosti i rasta EU. Pakt, koji je temelj sistema fiskalnog nadzora EU, stavljen je na led tokom pandemije, ali Evropska komisija sad je spremna da nastavi da radi na preuređenju sistema koji bi stupio na snagu 2024. godine.
Dok će kao temelj finansijskog pravilnika EU ostati uputstvo da zemlje moraju da se pridržavaju javnog deficita od tri odsto bruto domaćeg proizvoda i odnosa duga u BDP-u od 60 odsto, budući pakt će uključivati novi element fleksibilnosti koji se prije deset godina činio neprihvatljivim. Konkretno, kako piše Politiko, EK predlaže ukidanje obaveze za zemlje sa nivoom duga višim od 60 odsto BDP-a da godišnje smanjuju svoj dug za jednu dvadesetinu. Države će takođe dobiti više vremena za smanjenje nivoa duga.
Tu su i najave da će se Komisija pozabaviti udarom na zajedničku ekonomiju do koje dovode njemačke odluke oko ublažavanja učinaka energetske krize na sopstvenu ekonomiju. Kako navode u EK, svaka zemlja ima pravo da odluči o svojim pravilima državne pomoći privredi, ali na zajedničkom tržištu važno je uvesti "horizontalna pravila koja se mogu primjeniti na sve".
Politiko piše da je, naravno, za cijelu Europu i dalje važno šta se događa u Njemačkoj, budući da se radi o najvećoj europskoj ekonomiji. Ali Berlin bi mogao otkriti da uživa ograničenu naklonost drugih zemalja EU u trenutku kad mnogi vjeruju da je ujedinjeni odgovor jedini način da se Evropa uhvati u koštac sa ogromnim ekonomskim izazovima koji se očekuju ove zime.
Andrea Feraci, senator iz italijanske Demokratske stranke, bio je kategoričan u svojim kritikama, prenosi Politiko.
"Ako se nastavi s kretanjem u ovom smjeru, više nećemo imati ujedinjenu Evropu, već hegemoniju najjačih država, s Njemačkom na prvom mjestu, što bi oslabilo ne samo EU, nego i sve ostale", objavio je na Fejsbuku.