Ova odluka označava prijelomni trenutak u odnosima koji su nekada činili osnovu energetske zavisnosti EU, budući da je Rusija prije invazije na Ukrajinu 2022. godine zadovoljavala 40% potreba EU za gasom.

Austrija je 1968. godine postala prva zapadnoevropska zemlja koja je potpisala ugovor o kupovini ruskog gasa, neposredno prije sovjetske invazije na Čehoslovačku. Međutim, nakon spora između ruskog Gazproma i austrijskog OMV-a, ove godine dolazi do kraja tog partnerstva.

OMV je objavio na platformi centralnoevropskog gasnog čvorišta da će isporuke prestati od subote, dok je Gazprom odbio komentarisati. Uprkos ovome, OMV tvrdi da može nastaviti snabdijevati svoje klijente uvozom iz Njemačke, Italije i Nizozemske.

Analitičari upozoravaju da će obustava dodatno pogoršati energetsku krizu u Austriji, koja je već dovela do smanjenja potražnje za gasom i nanijela udarac proizvodnom sektoru. Austrijska ekonomija je trenutno u recesiji, dok se negativni efekti iz Njemačke prelijevaju na njenog susjeda.

Njemačka, nekada najveći evropski uvoznik ruskog gasa, izgubila je pristup isporukama nakon eksplozija na plinovodu Sjeverni tok 2022. godine.

Ruski predsjednik Vladimir Putin i njemački kancelar Olaf Scholz su ove sedmice razgovarali prvi put od decembra 2022. godine. Rusija je izrazila spremnost za obnavljanje energetskih dogovora ukoliko Njemačka pokaže interes.

Prema podacima Međunarodne agencije za energiju, 2023. godine Rusija je isporučila samo 15 milijardi kubnih metara gasa preko Ukrajine, što je osam posto od maksimalnih količina isporučenih Evropi prije nekoliko godina. Ukrajina je već najavila da ne planira produžiti tranzitni sporazum nakon 2024. godine, što bi moglo dodatno ugroziti snabdijevanje Austrije i Slovačke.

Komesar EU za energetiku, Kadri Simson, izjavila je da sve zemlje članice EU imaju pristup alternativnim izvorima gasa i da više nema potrebe za oslanjanjem na ruski gas kroz Ukrajinu.